Broj: Piše: Foto:

Iako nijednom rečju ne želim da potcenim kvalitet i stil belih vina Kalifornije (ne zaboravimo Chateau Montelena Chardonnay), ipak su crvena vina ono što u pravom svetlu predstavlja kalifornijski stil vinarstva. Ako prosečnom poznavaocu vina iz Srbije pomenete Kaliforniju kao veliku vinsku regiju, prvi odgovor koji ćete verovatno dobiti jeste zinfandel, što je uostalom i prirodno, jer se ova sorta nekako izdvojila iz velike game odličnih kalifornijskih vina, iako se za zinfandel ne može reći da je najbolji predstavnik Kalifornije kada su u pitanju velika vina. Tu svakako glavnu reč vode sorte kaberne sovinjon i pino noar.

Sam stil crvenih vina Kalifornije mogao bi se opisati kao robustan, kao stil vina punog tela sa izraženim voćnim karakterom i prosečno dosta visokim procentom alkohola. Kada bi se, recimo, povukla paralela između pino noara iz Burgundije i istog vina iz Kalifornije, razlike su ogromne. Kalifornijski pino je robustan, jak, aromatičan, po boji dosta tamniji i svakako ne može da ponudi eleganciju i suptilnost jednog pino noara iz Burgundije. Međutim, doživljaj konzumiranja jednog dobrog pinoa iz Sonome je nešto što ne bi trebalo propustiti. Kad je u pitanju druga velika sorta, kaberne sovinjon, možda je dovoljno reći Opus One i da onim istinskim poznavaocima bude jasno šta Kalifornija može da ponudi. Kaberne je u ovoj vinskoj regiji izuzetno popularan, a njegov ogroman potencijal ogleda se u velikim vinima od kojih su najpoznatija ona koja dolaze iz oblasti Nappa Valey  i Sonoma. Osim pomenutih kaberne sovinjona i pino noara, značajno mesto zauzima i merlo, dok se sorte poput malbeca, petit verdota, cabernet syraha i drugih uglavnom koriste kao sastojci bordoških  kupaža, a koje su inače vrlo zastupljene u Kaliforniji.

Nappa Valley je oblast kojoj pripadaju nesumnjivo najveće zasluge za prepoznatljivost i pozicioniranje kalifornijskih vina u svetu. Nalazi se stotinak kilometara severno od San Franciska i veličinom je otprilike osam puta manja od Bordoa u Francuskoj. Sama reč nappa potiče iz jezika Wappo Indijanaca, plemena koje je nekad nastanjivalo ovu dolinu, a u prevodu znači “bogatstvo i izobilje”.

Istoriju razvoja vinarstva u Nappa Valley obeležila su dva važna perioda. Prvi počinje daleke 1861.godine, kada Charles Krug dolazi u St. Helenu, ali se naprasno završava pojavom phylloxere tridesetak godina nakon toga.

Drugi važan period, koji je i mnogo važniji za današnji status Kalifornije u vinskom svetu, započeo je 1966. godine. Naime, tada je u Oakvillu svoju vinariju osnovao Robert Mondavi, osoba koja je ujedno bila i prorok i pionir u postavljanju kalifornijskih vina na svetsku scenu. Pored Mondavija, veliku ulogu u razvoju kalifornijskog vinarstva imala su braća Gallo, Ernest i Julio, kao i velikani evropskog vinarstva poput barona Philipa Rotshchilda, Antinorija, Frescobaldija…

Oznaku apelacije, odnosno American Viticultural Area, ili skraćeno AVA, Nappa Valley je dobila među prvim oblastima u Kaliforniji i to 1983. godine. Trenutno u ovoj regiji postoji oko 250 vinarija, počev od onih malih porodičnih sa godišnjom proizvodnjom ne većom od 200 sanduka, do velikih korporacija čija proizvodnja na godišnjem nivou premašuje brojku od milion sanduka. Iako najpoznatija i najrespektabilnija regija u Kaliforniji, a time i u SAD, Nappa Valley količinski učestvuje sa samo četiri odsto u ukupnoj godišnjoj vinskoj proizvodnji ove američke države.

Danas unutar Nappa Valley postoji dodatnih 14 podapelacija i to abecednim redom: Atlas Peak, Chiles Valley District, Diamond Mountain District, Howell Mountain, Los Carneros, Mt. Veeder, Oakville, Rutherford, St. Helena, Spring Mountain District, Stags Leap District, Yountville, Wild Horse Valley i Oak Knoll District of Napa Valley, i Calistoga čija je klasifikacija još u razmatranju.

Osim već pomenutih Mondavi i Gallo, među najpoznatije vinarije u Nappa Valley spadaju i Grgich Hills, te Joseph Phelps, Opus One, Niebaum-Coppola, Beringer Vineyards i Stag’s Leap Wine Cellars.

Sonoma County je taklođe jedna od poznatijih regija u Kaliforniji i u svom sastavu ima 13 podapelacija (AVA). Prvi zasadi grožđa u ovoj regiji datiraju još od 1812. godine i bili su koncentrisani oko crkvenih naseobina, a već 1920. godine na teritoriji Sonome postojalo je 256 vinarija sa oko 90 kilometara kvadratnih pod vinogradima. Međutim, vreme prohibicije uticalo je na propadanje velikog broja vinara, tako da je nakon tog vremena preživelo manje od 50 vinarija. Posle 2000. godine konzumacija vina u SAD naglo raste, kao i broj vinarija na teritoriji Sonome, tako da danas ima preko 280 vinarija i više od 1.000 uzgajivača grožđa sa zasadima koji pokrivaju 250 kilometara kvadratnih pod vinogradima. Prosečan godišnji prinos sortnog grožđa u ovoj oblasti danas je oko 220.000 tona.

Sonoma ima najveći broj regija pod apelacijom (AVA) i to upravo oslikava raznolikost teroara, klime, tla, i drugih uslova za uzgoj grožđa i stvaranje vina, a apelacije su sledeće: Alexander Valley, Bennett Valley, Chalk Hill, Dry Creek Valley, Green Valley of Russian River Valley, Knights Valley, Los Carneros, Northern Sonoma, Rockpile, Russian River Valley, Sonoma Coast, Sonoma Valley, Sonoma Mountain.

Neke od najpoznatijih vinarija u Sonomi su: Gallo, Dry Creek Vineyard, Ferrari-Carano Winery, Francis Ford Coppola Winery, Kendall-Jackson.

Kad je u pitanju naše tržište situacija je dosta slična ponudi belih vina. Dakle, trenutno su dostupna vina dve velike vinarije – Gallo i Mondavi. Od Gallo vina možete naći Family Vineyards liniju sa etiketama Chardonnay, Merlot i Cabernet, a cena je oko 850 dinara, potom Sonoma County sa vinima Cabernet sauvignon, Chardonnay i Pinot Noir, ali ovo poslednje nažalost ne možemo uvek naći jer su količine jako ograničene. Inače, cene ovih vina su oko 1.600 dinara. Možda i najpopularnije kalifornijsko vino u Srbiji je Rancho Zabaco Zinfandel kome je cena oko 1.900 dinara.

Od vinarije Robert Mondavi na našem tržištu dostupne su takođe tri linije kvaliteta i to: Woodbridge Zinfandel, sa maloprodajnom cenom od oko 1.400 dinara, zatim linija Private Selection sa vinima Chardonnay, Cabernet i Pinot Noir čija je cena oko 2.300 dinara, i Nappa Valey Cabernet sa cenom od 4.500 dinara.

Oko zinfandela se već dugo vodi polemika u vinarskom svetu, naročito na temu njegovog porekla. Naime, i Italijani i Hrvati pokušavaju da prisvoje ovu sortu; za Italiijane je zinfandel potomak sorte primitivo, dok su Hrvati najpre tvrdili da se radi o poznatoj sorti plavac mali. Međutim, odnedavno se nakon DNK analiza spominje i mnogo manje poznata ali ipak hrvatska sorta crljenak kaštelanski. Bilo kako bilo, zinfandel je sorta u kojoj pre svega treba uživati, jer je vrlo često u stanju da da jako dobra vina.