Sovinjon beli bio je tema simpozijuma organizovanog krajem avgusta u Gracu, u austrijskoj pokrajini Štajerskoj, a prisustvo dvojice stručnjaka koji pripadaju samom vrhu švetskog vinarstva dalo je dodatnu težinu ovom izvanrednom kongresu. To je, inače, bio prvi kongres u svetu posvećen samo jednoj sorti.

SauvignonSovinjon beli (sauvignon blanc) jedna je od najstarijih poznatih sorti vinove loze i potiče iz Francuske, najverovatnije iz doline reke Loare, odakle i danas dolaze možda i najbolja svetska suva vina od te sorte, i to iz apelacija Sancerre i Poully Fume. O njegovoj rasprostranjenosti najbolje govori podatak da u dvanaest evropskih zemalja postoji više od 40 sinonima za ovu sortu, a njen udeo na svetskoj vinskoj sceni je impresivan – 80.000 ha vinograda u svetu zasađeno je ovom sortom!

No, vratimo se kongresu. Iza čitave organizacije i finansijske potpore stoje Udruženje vinara i vinogradara Austrije, te region Štajerske, a na pitanje „zašto baš sovinjon?“, dobićemo mnogo odgovora u vezi sa celom jednom regijom, njenom kulturom i pogledom u budućnost. U poslednjih dvadesetak godina Štajerska se veoma razvila kao destinacija za gurmane, ljubitelje prirode i vina, a vinari su sovinjon doveli do savršenstva i pozicionirali ovu sortu kao simbol prepoznatljivosti ove regije i njene vinske scene. Koliko pažnje je posvećeno ovoj sorti govori nam i podatak da štajerske sovinjone nalazimo na vinskim listama širom sveta, gde su osigurali svoju poziciju. Ali, to je deo kulture, deo truda generacije koja je očito mnogo toga uradila za vinsku scenu i koja je odgojila sinove i kćeri koji prate stope svojih predaka i posvećuju se ovom prekrasnom poslu.

Sam simpozijum trajao je tri dana i bio je podeljen na tri tematske celine – vinograd, podrum i marketing. Samim tim što se na jednom mestu našlo toliko stručnjaka koji rade na proučavanju, obradi i prodaji ove sorte, organizatori su zaslužili veliki respekt. Prvoga dana, najjači utisak ostavilo je predavanje Australijanca Richarda Smarta, jednog od najuspešnijih eksperata u svetskom vinarstvu – čoveka sa četrdesetogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti koji spada medu pedeset najuticajnijih ljudi u vinskom biznisu, a napisao je i desetine knjiga na temu vinarstva i vinogradarstva. Takođe, nemali je i njegov doprinos sa više od 250 naučnih radova, a sigurno je i najpoznatiji konsultant u vinogradarskom sektoru na svetu, koji svoje znanje prenosi u 27 zemalja širom sveta. Govorio je vrlo jednostavno o „suštinskom uništenju“ svega oko nas, o uticaju čoveka na prirodu i klimatske promene, o mogućnostima koje imamo u budućnosti i potrebi za vrlo rigoroznim koracima kako bismo očuvali sve ovo što smo stvorili. Osnovna tema bila je, naravno, uticaj tih promena na vinarstvo, a kako dolazi iz Novog sveta posebno se osvrnuo na Australiju i Tasmaniju. „Ko zna“, rekao je Smart, „možda sledeća generacija velikih vina dolazi iz Kine…“

SauvignonSpomenuo bih i prof. dr. Denisa Dubourdieua, profesora na Enoloskom fakultetu u Bordou, koji je takode konsultant u desetinama visoko pozicioniranih vinskih kuća u Evropi. On je pričao o stvaranje aroma u vinu dobijenom od sorte sovinjon, priblizio nam problematiku prilikom odluke o tipologiji i stilu vina koji želimo da proizvodimo i uveo nas u tajanstven (za mene prilično kompleksan i nedovoljno razumljiv) svet hemijskih elemenata i reakcija u vinu.

Vrhunac kongresa bila je ekskurzija u oblast Saosal i poseta vinariji „Wohlmuth“. Saosal je deo Stajerske, od Graca prema Mariboru, prirodno omeden terasama koje su zasađene uglavnom sovinjonom, a otežani uslovi za obradu i upravljanje vinogradima čine ovaj kraj vrlo interesantnim i jedinstvenim u regiji. U porodičnoj vinariji „Wohlmuth“ dočekali su nas vrlo srdačni ljudi, ponosni na ono što stvaraju, a proizvode vrlo odlična vina. Iznenadila me je sposobnost odležavanja tih sovinjona, pa kada smo na kraju degustirali jedan iz 1997. godine, sve predrasude o stajerskim sovinjonima pale su u vodu. To vino bilo je jos izrazito sveže sa aromama na bazgu i list paradajza, citrusnim tonovima, puno i dugo u naknadnom ukusu – za respekt!

Poslednjeg dana održana je revija „Master of wine“-a, tokom koje su se smenjivale degustacije i komentari o različitim sovinjonima i tu dolazim do jedine kritike. Naime, uz neosporan kvalitet štajerskih sovinjona i pregrst „novosvetskih“ vina, falila su nam precizno proizvedena vina sa severa Italije, ni Francuska nije bila predstavljena „u pravom svetlu“, kao ni nova područja u kojima sovinjon dobija sve veću ulogu. I za kraj, treba pohvaliti izvršnu organizaciju, ljubazne i predusretljive ljude, te fenomenalnu atmosferu. Veliko hvala i dr. Josefu Schulleru, koji je sa velikim strpljenjem moderirao ceo kongres, a posebno celoj Štajerskoj koja je sa puno truda pokazala da je na pravom putu.