Broj: Piše: Foto:

Male firme, velike ambicije

 

Voja StokicDiplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1996. godine i odmah nakon studija počeo je da se bavi finansijama, radeći u firmama Jodex Beograd i tadašnjem Sartidu iz Smedereva kao rukovodilac finansijske službe.Bankarsku karijeru Vojislav Stokić započeo je u Delta banci (sadašnja Banca Intesa) 2001. godine kao direktor filijale, nastavio je u Raiffeisen banci u kojoj je bio do 2006, kada preuzima ulogu regionalnog direktora za stanovništvo u tada novoj banci na tržištu, Erste banci, u kojoj je danas na poziciji direktora Direkcije za mala preduzeća i preduzetnike

 

Prepoznavanje šansi u privredi

 

Iz bankarskog ugla, veoma je izazovno raditi sa malim preduzećima i preduzetnicima u Srbiji. Nije teško pretpostaviti da je ovaj segment najviše pogođen svim eksternim i internim uticajima, odnosno krizama, kao i da bankama nije lako. S druge strane, bez razvoja sektora malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika, ne može biti ni razvoja banaka a ni ekonomije, naročito u Srbiji gde ovaj segment nije dovoljno razvijen. Svoju ulogu vidim kao prepoznavanje šansi u privredi da se neki dobri programi, proizvodi ili procesi podrže finansijski na pravi način, ne samo da bi banka zaradi na kratak rok, već da bi se uspostavio pravi partnerski odnos i poverenje između privrednika sa vizijom i banke koja želi da prati takav biznis. Ciljevi Erste banke, pa tako i moje direkcije su da se ostvari što bolja i dublja saradnja sa perspektivnim klijentima. Mislim na potencijale i vizije koje želimo da podržimo i kroz kreditiranje i kroz niz drugih akcija, poput donacija za podsticaj. Najveće zadovoljstvo, iskreno, osetim kada prođem pored nove hale, vidim novi proizvod ili nove zaposlene u projektima koje smo podržali.

 

Vizija Erste banke je jasna, a to je da postanemo vodeća banka evropske Srbije, da gradeći dugoročne odnose postanemo banka prvog izbora za klijente i zaposlene, da stvaramo održivu vrednost za klijente, zaposlene i akcionare pružajući univerzalne finansijske usluge i da aktivno doprinosimo razvoju lokalne zajednice i društva u celini, što naš posao čini dugoročno održivim. Mislim da smo u protekloj deceniji dosta uradili na tom putu i verujem da klijenti to mogu jasno da primete.

 

Manjak privatnih inicijativa je najveći problem

Smatram da je najveći problem u ovom segmentu nedostatak privatnih inicijativa i dobrih ideja sa dobrim planovima. Kada biste ovo pitanje postavili i svakom „malom“ privredniku u Srbiji, dobili biste odgovor da nedostaje novca za obrtna sredstva, da nema investicionih kredita, da su kamatne stope visoke, da su procedure komplikovane. „Samo vi meni dajte novac, ja već znam šta ću da radim“, to je njihov najčešći odgovor. Međutim, vreme kada se na taj način poslovalo je odavno za nama. Potrebno je da se svi menjamo i prilagođavamo procesima koji nas vode ka novim standardima EU. Finansijska disciplina, dobri programi, preduzetništvo, finansiranje novih ideja koje vode unapređenju i kompanije i društva… Sve su ovo teme koju su na stolu i privrednika i banaka u Srbiji.

 

Ima dovoljno novca za ozbiljne investicije

Generalno je tržište „plitko“, nedostaje mnogo toga, a svedoci smo i da mogućnosti koje imamo, na primer ugovore o slobodnoj trgovini, ne koristimo u punom kapacitetu. Nemamo ni proizvodnih kapaciteta koji fleksibilno mogu da se povećaju u trenutku kada tražnja raste. Za ozbiljne investicije potrebno je vreme, potrebni su kadrovi, a novca ima. Ima ga mnogo više nego što realno može da se plasira malim i srednjim preduzećima, jer je problem u „zaprljanim“ bilansima, kao i nerešenoj imovini koja bi mogla da se koristi kao sredstvo obezbeđenja za kredit.

Najveći problem „malih“ firmi u ovom trenutku je to što mnogo zavise od velikih. Od javnih preduzeća, velikih kompanija koje teško nose breme nelikvidnosti i krize, a sve se to prelije na preduzetnika i malo preduzeće koje nema rezerve i mehanizme da ove potrese u kratkom roku amortizuje. Banka tu mora da vodi računa da na srednji rok ne dođe do takvih poremećaja u poslovanju koji mogu da ugroze i plasman koji je ona odobrila. Najveća stopa loših plasmana je baš u segmentu malih preduzeća i preduzetnika, zbog svega što sam već pomenuo. Posledica toga su povećane kamatne stope i otežani uslovi za dobijanje kredita. Erste banka može da se pohvali da u poslednje dve godine u segmentu malih preduzeća i preduzetnika ima manje od 3% loših plasmana. Neskromno ću reći da je ovo neverovatan podatak, ako se zna situacija na tržištu, kako u Srbiji tako i u Evropi. Ključ je u pravilnoj selekciji, dobroj analizi, partnerskom odnosu sa klijentom i građenju tih odnosa tako da su problemi klijenta i naši problemi. Nastojaćemo i ubuduće da podržavamo dobre programe i da klijentima omogućimo rast i razvoj, kako svežim novcem za dobre projekte, tako i savetima, deljenjem iskustava iz naše grupe, radionicama i svim drugim što je u funkciji ovog procesa.

 

Privredni rast zavisi od političke i društvene klime

Pokušaću da prenesem svoje viđenje, bez ambicije da bude ispravno. Ako govorimo o političkom okviru za razvoj, veliku ulogu ima lokalna samouprava i način na koji ona tretira preduzetništvo i mala preduzeća – kroz podsticaje, lokalne takse, procedure za dobijanje građevinskih dozvola, proceduru uknjižavanja objekata… Mislim da lokalne vlasti još uvek imaju neke druge prioritete, političke pre nego privredne, mada to ne sme da se razdvaja. Moderna politika se zasniva na stvaranju uslova za privredni rast. Kada privreda postane tema broj jedan, ali ne koliko je fabrika otvoreno i koliko je zaposlenih dobilo posao, nego koliko su porasle cene akcija, koliko se povećao izvoz Srbije i koliko je preduzeća u okruženju preuzeto od strane srpskih kompanija, onda možemo reći da smo na pravom putu da postanemo bar jednak partner nekim članicama EU.

Postoji mnogo iskustva koje su zemlje EU primenile u svom okruženju i ne treba trošiti mnogo vremena o tome. Dovoljno je da se pozitivna iskustva prenesu, a pre svega sprovedu. Poslovni klubovi, biznis „habovi“, inkubatori ideja, komore, kreditne linije, sve su ovo načini da se preduzetništvo podigne na viši nivo. Za dugoročno unapređenje potrebno su promene pristupa na mnogim nivoima, počev od školskog sistema. Nažalost, malo je vremena za ispravljanje svih propuštenih šansi. Kakvu klimu za privatno preduzetništvo stvorimo, mislim na društvo, državu, politiku, tim tempom će se preduzetništvo razvijati. Nema magične formule, već treba dugo, naporno i istrajno raditi na idejama kako bi one postale jabuka, mobilni telefon ili najbolja usluga za klijenta.

 

Nije samo novac važan za pokretanje biznisa

Važno je da shvatimo da mladi nisu ohrabreni da se upuste u preduzetničke vode, ali i da svako u svom kapacitetu može da promeni tu situaciju. Zato smatramo da je veoma bitno da se uspostavljaju partnerstva između sektora. Erste banka od 2011. godine ima poseban proizvod, odnosno kredit, za mlade koji žele da započnu sopstveni posao. Nazvali smo ga Superstep, jer vidimo svoju ulogu u pomaganju mladima da naprave taj prvi korak. Često od klijenata čujemo da imaju sjajnu ideju i da su o svemu promislili, a da im jedino nedostaju finansijska sredstva da celu poslovnu ideju postave na noge. Međutim, i kroz ovaj program se pokazalo da pristup finansijskim sredstvima jeste važan, ali nikako i odlučujući faktor u započinjanju malog biznisa. Upravo zato što mladima nedostaju i druge preduzetničke veštine, uspostavili smo partnerstvo sa organizacijom Biznis mladih Srbije i pridružili se globalnoj mreži podrške mladim preduzetnicima.

 

Mladi su ambasadori preduzetništva

Značaj koji ovi preduzetnici početnici imaju u svojoj zajednici je višestruk. Pre svega, oni sami više nisu nezaposleni i shvataju da je njihova sudbina u njihovim rukama, te da mogu da budu „sami sebi gazde“, što je veoma osnažujuće za mlade u ovo teško vreme. Takođe, naše iskustvo pokazuje da su mladi ljudi koji su započeli biznis bili veliki motivatori za svoje prijatelje i vršnjake da i oni razmišljaju o preduzetništvu. Oni su zapravo zastupnici i ambasadori preduzetništva. Naša obaveza kao finansijske institucije jeste da razumemo probleme i izazove koji ove ljude čekaju i da im ponudimo proizvode koji su „krojeni“ po njihovim potrebama i mogućnostima. Zato je kredit Superstep dizajniran tako da ima šest meseci grejs perioda, sa nižom kamatnom stopom i, što je najvažnije, bez sredstava obezbeđenja.

Mladi pretežno negativno vide ukupan ambijent i uslove za preduzetništvo. Prema istraživanjima, više od 70% populacije uzrasta od petnaest do trideset godina smatra da je započinjanje sopstvenog biznisa u Srbiji skupo i komplikovano. Ovaj podatak ukazuje i na činjenicu da mladi nisu dovoljno informisani, jer cela procedura ne traje duže od pet dana, uz trošak koji je manji od stotinu evra. U Srbiji se u poslednjih nekoliko godina ubrzano otvaraju i razvijaju biznis inkubatori i biznis „habovi“, u kojima mladi preduzetnici sa svojim mikrobiznisima dobijaju i prostor i inventar, sredstva komunikacije i savetodavnu podršku u registraciji biznisa, vođenju finansija, izradi završnog računa i zastupanju u pravnom prometu. Erste banka je podržala i podržavaće dalji razvoj ove preduzetničke infrastrukture. Takođe, akcenat smo stavili na kvalitetnu i sveobuhvatnu obuku za preduzetnike o raznim temama, od razvoja biznis ideje do pripreme biznis plana koji je spreman za finansiranje.

 

O vinu

Vino mi je omiljena tema iz dva razloga. Ako se negde vidi napredak preduzetništva i malih preduzeća, onda je to u oblasti vinarstva i vinogradarstva. Srpsko vino je za veoma kratko vreme, rekao bih zaprepašćujuće kratko s obzirom na prilike u Srbiji, postalo i brend i biznis i popravilo je „made in“ imidž Srbije. Drugi razlog je to što sebe smatram relativno dobrim poznavaocem srpske vinske scene, kako proizvođača tako i pojedinačnih vina.

Pre svega, vinarstvo je utemeljeno u srpskoj tradiciji i trebalo je samo malo stvari da se desi da se ono što se vekovima radilo u Srbiji pretvori u proizvod koji će biti prepoznatljiv i koji će doprineti podizanju ekonomije. Poznati proizvođači Radovanović, Aleksandrović, Kovačević, Jeremić i mnogi drugi ovladali su tajnama proizvodnje i promocije kvaliteta. Moram reći da su mi omiljena vina Cabernet Sauvignon Reserve podruma Radovanović, Stari zavet podruma Janko, Sonata podruma Jeremić, Trijumf podruma Aleksandrović

Svi naši vinari treba da budu primer za to kako se ljubav pretvara u biznis, a u tom magičnom spoju nema prepreke koja može da stane na put ka uspehu. Možda to može da bude i poruka za kraj ove priče.