Broj: Piše: Foto:

Pages from WS50_150_Page_1Pre dvadesetak dana Ujedinjeni Arapski Emirati proslavili su 43. rođendan, a najpoznatiji i najglamurozniji član ove sedmočlane zajednice, Dubai, slavio je u svom stilu – pompezno i bučno, uz zvuke sirena luksuznih automobila, vijorenje bezbroj zastava i nezaobilazni, veličanstveni vatromet.

I zaista, razloga za slavlje i ponos žitelji ovog mladog i modernog grada koji se neprekidno menja i raste imaju na pretek. Dubai je danas jedan od glavnih poslovnih centara čitavog regiona, bescarinska zona, sedište trgovine, putničkog i teretnog saobraćaja i jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svetu

Dok posmatrate bučne i vozilima zakrčene saobraćajnice modernog Dubaija i ulice načičkane oblakoderima futurističkog dizajna, prosto je nezamislivo da je pre samo nekoliko decenija najveći deo jedne od najpoznatijih svetskih metropola današnjice bio prekriven peščanim dinama. Smatra se da je još pre sedam hiljada godina, prilikom formiranja priobalnog pojasa Persijskog zaliva, nekada močvarno zemljište prekrio pesak i da se ono tada pretvorilo u pustinju. Iako su pronađene arheološke iskopine koje svedoče o postojanju civilizacije na ovom području još u III i IV veku, prema istorijskim podacima Dubai je osnovan početkom XVIII veka kao ribarsko seoce na teritoriji današnjeg Bur Dubaija, da bi već u trećoj deceniji XIX stoleća prerastao u gradić od oko osam hiljada stanovnika, pripadnika plemena Banijas. Početkom četvrte decenije XIX veka osniva se dinastija Maktuma, čiji je potomak Mohamed bin Rasid Al Maktum i danas na čelu Dubaija.

 

Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, kao i preduzimačkom duhu tadašnjeg emira, Dubai je od svog nastanka privlačio strane trgovce izuzetno niskim taksama i povoljnim uslovima za poslovanje. Mnogobrojni persijski trgovci počeli su da dolaze u Dubai i da naseljavaju lučku oblast koju su nazvali Bastakija. Danas se u ovom živopisnom delu grada nalazi Muzej grada Dubaija, koji vredi posetiti ako želite da saznate nešto više o istoriji, arhitekturi, običajima i načinu života starosedelaca, ali i o razvoju modernog Dubaija. Nedaleko od muzeja nalaze se i pristaništa malih taksi čamaca, popularnih abri, kojima se po zaista simboličnoj ceni možete provozati kanalom poznatim pod imenom Dubai Creek i posetiti neki od čuvenih sukova – tradicionalnih bazara na kojima se prodaju tekstil, ćilimi, začini, zlato, nakit… Ovde još uvek možete osetiti duh starog Dubaija, udahnuti njegove mirise i probati tradicionalna jela arapske, indijske i iranske kuhinje u nekoj od mnogobrojnih malih kafeterija. Nažalost, to je Dubai koji lagano iščezava pred naletom nekog novog, drugačijeg vremena…

 

Sve do tridesetih godina XX veka Dubai nastavlja da se razvija kao lučki trgovački centar i jedan od najvećih izvoznika bisera. Tada, zbog pronalaska kultivisanih bisera, dolazi do nepovratnog kraha trgovine prirodnim biserima. Nastupio je period velike depresije i mnogobrojni stanovnici napuštali su Dubai u potrazi za boljim životom. Godine 1947. došlo je do oružanog sukoba sa Abu Dabijem, zbog nesuglasica oko teritorijalnih i graničnih pitanja, ali je, zahvaljujući britanskoj arbitraži, ubrzo sklopljeno primirje.

 

Nakon toga, tadašnji vladar i otac modernog Dubaija, šeik Said bin Rasid Al Maktum započinje sa investiranjem trgovinske dobiti u izgradnju infrastrukture. Uvodi struju, telefonske linije i gradi prvi aerodrome; niču prvi blokovi stambenih zgrada i otvaraju se prvi hoteli. Grad ponovo počinje da živi i da se razvija, a mnoge arapske i evropske kompanije pristižu i otvaraju svoja predstavništva.

 

Pages from WS50_150_Page_2Jedna od najznačajnijih godina u novijoj istoriji bila je 1966, kada je otkriveno prvo nalazište nafte u vodama u okolini Dubaija, što je ubrzo privuklo velike svetske naftne kompanije i mnogobrojne radnike, najvećim delom iz Indije i Pakistana. Tokom naredne decenije, gradska populacija uvećala se za neverovatnih 300 odsto. Profit od nafte ulaže se u dalji razvoj infrastrukture, izgradnju grada i razvoj ekonomije i trgovine. Jedan od najznačajnijih projekata šeika Saida bila je izgradnja luke Port Rashid sedamdesetih godina prošlog veka. Nakon toga, uz kraći prekid izazvan svetskom ekonomskom krizom 2008. godine, jedan za drugim već decenijama se nižu novi i sve ambiciozniji projekti – grade se nove luke, putevi, mostovi, bolnice, škole, univerziteti, sportski objekti, stambene zgrade, hoteli, tržni centri…

 

Šeik Said bio je vizionar, pokretač i graditelj, a u šeiku Mohamedu, današnjem vladaru Dubaija i premijeru Ujedinjenih Arapskih Emirata, dobio je dostojnog naslednika. Iako je prihod od nafte danas daleko manji (od 2004. godine nafta čini svega 7% bruto domaćeg proizvoda), razvoj Dubaija i dalje je nezaustavljiv zahvaljujući trgovini i turizmu. Sve što ste u stanju da zamislite, u ovom gradu ili već postoji, u izgradnji je ili je u planu. I naravno – sve je najlepše, najveće, najblistavije, po nečemu jedinstveno, prvo ili najbolje na svetu. Tu je, pre svega, simbol Dubaija – najluksuzniji i jedini svetski hotel sa sedam zvezdica, neponovljivi Burj al Arab, u kome zlato jeste sve što sija. Zatim, najviša zgrada na svetu, velelepni oblakoder Burj Khalifa (visok 828 metra). I najveći svetski tržni centar nalazi se u blizini – to je kolosalni Dubai Mall, površine od preko milion kvadratnih metara. Osim mnoštva prodavnica i restorana, pod krov ovog diva uspeli su da se smeste još i zatvoreno klizalište i predivni akvarijum prepun najraznovrsnijih morskih stvorenja, među kojima je čak i nekoliko ajkula. Ništa manje nije poznat ni Mall of the Emirates, jedini tržni centar na svetu koji može da se pohvali skijaškom stazom u zatvorenom prostoru.

 

Nadomak tržnog centra Dubai Mall nalazi se i predivna Dubai fontana, izgrađena po ugledu na čuvenu fontanu Bellagio u Las Vegasu. Naravno, ova mlada Emiračanka veća je, lepša, a verovatno i posećenija od svoje starije američke rođake.

 

U blizini Dubai Marine, čuvene po svojim blistavim oblakoderima na čijim se staklenim fasadama kao u ogledalu reflektuje plavetnilo mora, nalazi se jedna od najprestižnijih adresa na planeti – veštačko ostrvo u obliku palme zvano Palm Jumeirah. Iz mnoštva raskošnih vila i najluksuznijih svetskih hotela, svojim bajkolikim eksterijerom izdvaja se magični Atlantis, inspirisan nestalim podvodnim kraljevstvom Atlantidom. Ovde možete odsesti u apartmanu koji je sa svih strana okružen ogromnim akvarijumom, diviti se najvećoj skulpturi-fontani od murano stakla koja krasi hotelski lobi, plivati u zelenkastim vodama lagune u društvu delfina, uživati u vratolomijama spuštajući se niz jedan od najviših i najbržih vodenih tobogana na svetu, upijati zrake vrelog pustinjskog sunca na prelepoj plaži ili obedovati u nekom od mnogobrojnih restorana svetske kuhinje, koji se međusobno nadmeću ekskluzivnošću, upečatljivošću enterijera, vrhunskom hranom i neverovatnim izborom vina…

 

Budući da u Dubaiju žive pripadnici gotovo svih svetskih naroda, nije ni čudo što je ovaj grad postao i pravi gastronomski raj. Bez obzira na to koliki vam je budžet, možete biti sigurni da ćete pronaći nešto za sebe i da ćete uživati u ukusnim i originalnim jelima iz celog sveta – arapskoj savarmi, iranskim, turskim ili libanskim kebabima, tajlandskom karijiu, pakistanskoj tiki, najraznovrsnijim morskim plodovima, mediteranskim kulinarskim čarolijama, sušiju, tempuri i mnogim drugim japanskim specijalitetima, južnoameričkom bifteku, novozelandskoj jagnjetini, korejskom roštilju, kineskim nudlama, indijskim vegetarijanskim jelima i mirisnim paratama… Takođe, u mnogobrojnim vinskim barovima možete da uživate u izuzetno bogatoj ponudi najkvalitetnijih vina Starog i Novog sveta.

 

Za ljubitelje noćnog provoda i klabinga Dubai je nezaobilazna destinacija. Grad je prepun mesta na koja se odlazi da se vidi i bude viđen. Mnogi svetski poznati klubovi (poput Zume, Buddha Bara i kluba Mahiki) ovde imaju svoje ispostave, a veoma su posećene i žurke na plaži Nasimi u blizini Atlantisa, na kojima nastupaju najčuveniji svetski di-džejevi i izvođači. Nije nikakva retkost da tokom večernjeg izlaska naletite na neku poznatu ličnost iz sveta mode, muzike, sporta, filma, ili na neku od trenutno popularnih starleta, za koje je Dubai pravi magnet.

 

Ljubitelji sporta dolaze u Dubai ne bi li bodrili svoje ljubimce na mnogobrojnim takmičenjima i turnirima. Najpoznatiji su muški i ženski teniski turnir Dubai Tennis Championship, čuvene konjske trke Dubai World Cup, kao i ragbi turnir Rugby Sevens. Veoma su popularni i fudbal, kriket i golf, kao i moto-sport. Za ljubitelje ekstremnih sportova, tu je Skydive Dubai.

 

Sunčano i toplo vreme tokom gotovo čitave godine i nepregledna prostranstva peščanih plaža čine Dubai idealnim mestom za ljubitelje plivanja, sunčanja, jedrenja i raznih drugih morskih sportova. Osim na luksuznim hotelskih plažama koje nude savršen komfor, možete da se opustite i uživate (a da pritom ne morate da potrošite čitavo malo bogatstvo) i na nekoj od mnogobrojnih otvorenih javnih plaža. Istini za volju, godinama su one bile pomalo zapuštene i nepravedno zapostavljene. Ali, na veliku radost žitelja Dubaija, pokrenut je projekat njihovog renoviranja i uređenja, pa se sa nestrpljenjem očekuje da uskoro zablistaju u novom ruhu.

 

Nezaobilaznu turističku atrakciju predstavlja i odlazak na pustinjski safari. Vratolomna vožnja džipovima preko ogromnih peščanih dina retko koga će ostaviti ravnodušnim, a divlja i nemilosrdna lepota nepreglednog peščanog prostranstva naprosto oduzima dah. Zaljubljenika u pustinju i njene čari ima mnogo među domaćim stanovništvom, pa stoga nije retkost da se vikendom u malim konvojima upute ka njoj da provedu noć u miru i tišini, u šatorima pod zvezdanim nebom. Ukoliko niste avanturistički raspoloženi, nekoliko prelepih hotela ugostiće vas u samom srcu pustinje i pružiti vam ugođaj kao iz Hiljadu i jedne noći

 

Iako je na prvi pogled lako steći utisak da je Dubai pravi raj na zemlji, kao i svaki drugi grad i on ima svoje manje glamurozno lice. Tokom letnjih meseci temperatura svakodnevno prelazi četrdeseti podelak Celzijusove skale, a vlažnost vazduha takođe biva izuzetno visoka. Bez klima-uređaja život postaje nezamisliv. Nije ni čudo što veliki broj stanovnika tada napušta Dubai, pa je sve neobično prazno i gotovo pusto.

 

Prema podacima od pre dve godine Dubai je najskuplji grad Bliskog istoka, a zauzima i 22. mesto na listi najskupljih gradova na planeti. Cene nekretnina i stambenih renti su astronomske, a i troškovi života neprekidno su u porastu. Zarade „običnih ljudi“, sa druge strane, često ne prate ovu dinamiku. Stiče se utisak da se Dubai neminovno pretvara u igralište za bogate, na kome za manje povlašćene ima sve manje i manje prostora. Život mnogobrojnih radnika iz jugoistočne Azije, naročito onih zaposlenih u građevinskoj industriji, veoma je težak i povod je za mnogobrojne kritike od strane boraca za ljudska prava. Iako su uslovi u kojima žive i rade bolji, a zarade znatno veće nego u zemljama iz kojih dolaze, često je zaista teško razumeti nepravedan i nemaran odnos moćnih i bogatih prema ljudima koji na svojim plećima nose najveći teret razvoja i prosperiteta ove metropole.

 

Dubai će vas možda očarati svojim raskošem, zaslepiti svojim sjajem, zavesti svojom mističnošću… Možda će vas i razočarati nedostatkom bogate kulturne i istorijske baštine, isprovocirati svojom nadmenošću, površnošću i naklonošću ovozemaljskim uživanjima, pa čak i naljutiti nedostatkom poštovanja i zahvalnosti prema onima koji ga grade i uređuju. Jedno je, ipak, izvesno – Dubai vas ni u kom pogledu ne može ostaviti ravnodušnim.

Dubai se nalazi na jugoistočnoj obali Persijskog zaliva i graniči se sa Iranom, Omanom i četiri emirata – Abu Dabijem, Sarzom, Adzmanom i Ras al Kajmom. Grad zauzima impresivnu površinu od 1.287,50 kvadratnih kilometara.

Prema popisu iz prošle godine broj stanovnika Dubaija iznosi 2.1 milion, a pripadnici lokalne populacije čine svega 10-15 odsto od ukupnog stanovništva, po čemu je ovaj grad zaista jedinstven. Ostatak čine stranci iz gotovo čitavog sveta. Najzastupljeniji su Azijati, a procene su da 25 odsto od ukupnog stanovništva vodi poreklo iz Irana; za njima slede Indijci, Pakistanci, Bangladešani i Filipinci, dok među Evropljanima prednjače Britanci. Dubai je postao drugi dom i mnogobrojnim Srbima koji ovde rade kao inženjeri, arhitekte, piloti, kabinsko osoblje, ekonomisti, službenici, lekari, trgovci, radnici u ugostiteljstvu…

Zvanični jezik Emirata je arapski, ali je i drugi jezik, engleski, podjednako zastupljen. Zvanična državna religija je islam, a nacionalna valuta je dirham.