Slavica Milić, direktorka marketinga i komunikacija projekta Luštica Bay
Karijera Slavice Milić razvijala se paralelno sa promenama na tržištu nekretnina na crnogorskom primorju – od rada u prodaji i saradnje sa investitorima, do strateških pozicija na velikim međunarodnim projektima.Poslednjih godina bavi se razvojem i pozicioniranjem turističkih destinacija, najpre kroz Luštica Bay, a zatim i kroz vodeće funkcije koje je obavljala u okviru projekta Porto Montenegro, gde je bila zadužena za marketing rezidencijalnog, marina i destinacijskog segmenta. Deo karijere izgradila je i u Bakuu, radeći na razvoju luksuznih rezidencijalnih i hotelijerskih projekata. Danas je direktorka marketinga i komunikacija na projektu Luštica Bay, a zanimljivo je da je pored korporativne karijere, suosnivačica i organizacije Defendologija, koja se bavi pitanjima ljudskih prava, što zasigurno oblikuje i njen pristup samom marketingu. Razgovarali smo sa njom o tome koliko je kompleksno izgraditi svoju poziciju kao žena u ovoj industriji, o izazovima pri osmišljavanju i implementaciji komunikacionih strategija za projekte koji se razvijaju u realnom vremenu, kao i o specifičnostima savremenog marketinga – balansiranju između analitike i kretaivnosti, etičnosti i odgovaranja na (prodajne) potrebe klijenata.
U jednom intervjuu rekli ste da žene ne moraju da budu potpuno spremne da bi uradile nešto veliko, kao i da budućnost neće voditi oni koji znaju najviše, već oni koji najdublje razumeju – sebe i svet oko sebe. Sa druge strane, žene se često doživljavaju kao temeljne, ponekad i „štreberke“, što je, neretko, i naša velika prednost u poslu. Da li Vam iskustvo govori da je upravo smelost ono što pravi ključnu razliku u karijeri?
Moje iskustvo potvrđuje da upravo hrabrost pravi ključnu razliku. Hrabrost nije odsustvo straha, već spremnost da se pruži prostor novoj ideji i neistraženom pravcu. Žene često imaju tu temeljnost i analitičnost, ali ono što nas zaista pomjera naprijed jeste sposobnost da vodimo intuicijom, srcem i hrabrošću.
U trenucima kada sam donosila neke od najvažnijih odluka u karijeri, nisam imala sve odgovore unaprijed, ali sam imala povjerenje u sopstveni osjećaj i vrijednosti koje me vode. Upravo to što sam imala hrabrosti da izađem iz svoje zone komfora i što sam bila spremna da preuzmem odgovornost za njih, pokazali su se kao ključni za moj profesionalni razvoj. Vjerujem da je važno dozvoliti sebi da rastemo i kroz greške koje pravimo, kroz prave odluke koje donosimo, kroz iskustva, a ne da čekamo savršeni trenutak koji često nikada ne dođe.
U dva najambicioznija projekta na crnogorskom primorju, Luštica Bay i Porto Montenegro, bili ste prisutni u različitim fazama razvoja, gradeći svoju poziciju od menadžerske do direktorske. Koliko je bilo izazovno izboriti se za takvu poziciju, posebno u poslovnom okruženju koje je često drugačije postavljeno za žene?
Da, rekla bih da sam imala sam tu privilegiju da budem dio oba projekta u različitim fazama razvoja. Dva mandata u Luštica Bay-u, zasigurno su izuzetno iskustvo. Biti tu od postavljanja kamena temeljca, do sada, kada je ovaj najveći greenfield projekat u jugoistočnoj Evropi, u periodu ključnog preobražaja u grad, zaista je veliko iskustvo. Omogućili su mi da učestvujem u kreiranju ovih destinacija od samog početka, oblikujući ne samo njihove brendove i imidž, već i način na koji ljudi doživljavaju prostor, zajednicu i stil života.
Proveli ste nekoliko godina u Bakuu radeći na velikim projektima iz oblasti prodaje nekretnina i hotelijerstva. Kako je došlo do te saradnje? Koliko su tamošnje tržište i kultura poslovanja drugačiji od onoga na šta ste navikli u Crnoj Gori?
Izazovno je, posebno u okruženju gdje su očekivanja često viša kada ste žena na rukovodećoj poziciji. To znači stalno balansirati između brzine donošenja odluka i visokih standarda. U ranim fazama karijere bilo je izazovno izboriti se da se moj glas čuje, ali me je to naučilo da najuticajniji lideri nijesu nužno najglasniji, već oni koji slušaju s namjerom i razmišljaju dugoročno.
Saradnja u Bakuu došla je prirodno kroz razvoj karijere u luksuznim nekretninama i destinacijskom marketingu. Privukla me kombinacija kreiranja strategije i kreativnosti, ali i prilika da radim na projektima koji grade čitave zajednice od temelja, poput The Ritz-Carlton Residences.
Tržište i kultura poslovanja u Bakuu su dinamičniji i često brži, sa snažnim fokusom na premium i međunarodne standarde. Međutim, suština ostaje ista – razumijevanje ljudi. Bez obzira na tržište, uspjeh dolazi iz sposobnosti da prepoznate potrebe i izgradite emocionalnu vezu sa klijentima.
Šta biste izdvojili kao suštinsku razliku između Luštica Bay-a i drugih velikih turističkih projekata na Jadranu– šta je ono što ga suštinski izdvaja?
Kao što sam pomenula, Luštica Bay predstavlja grad u nastajanju, investiciju za budućnost i viziju koja se ostvaruje. Riječ je o projektu koji prevazilazi puki life style koncept, jer je koncipiran kao integrisana zajednica za cjelogodišnji život, sa kompletnom infrastrukturom i sadržajima.
Razvoj uključuje sedam hotela, dvije marine, više od pedeset plaža, kao i prvi golf teren sa osamnaest rupa u Crnoj Gori, čime se dodatno pozicionira kao jedinstvena destinacija na Jadranu. Istovremeno, projekat njeguje snažan fokus na održivost, pa je manje od 10% ukupne površine predviđeno za izgradnju, dok ostatak ostaje očuvan prirodni ambijent. Luštica Bay već danas okuplja rezidente iz više od 50 zemalja, gradeći kosmopolitsku zajednicu.
U tom smislu, Luštica Bay nije klasičan turistički projekat, već jedinstven primjer razvoja koji objedinjuje grad, zajednicu i dugoročnu investicionu vrijednost.
Koliki procenat vlasnika nekretinina u Luštica Bay-u zaista i živi na ovom prostoru? Svedočimo tome da mnogi gradovi na crnogorskom primorju gube to svojstvo i pretvaraju se u sezonske turističke naseobine. Kada Lušticu definišete kao grad, koje elemente urbaniteta imate na umu? Po čemu se on suštinski razlikuje od klasičnih turističkih ili rezidencijalnih projekata?
Luštica Bay nije klasičan turistički projekat, već jedinstven primjer razvoja koji objedinjuje grad, zajednicu i dugoročnu investicionu vrijednost.
Upravo zato i ne govorimo o prostoru koji živi isključivo sezonski, već o destinaciji koja se planski razvija za cjelogodišnji boravak i život. Sve veći broj vlasnika nekretnina aktivno koristi svoje domove tokom većeg dijela godine, a ono što je za nas ključno jeste struktura sadržaja koja podstiče svakodnevni život – od obrazovanja i sporta, do ugostiteljstva, kulture i javnih prostora.
Kada destinaciju Luštica Bay definišemo kao grad, mislimo na funkcionalnu i živu zajednicu, sa infrastrukturom i sadržajima koji omogućavaju kvalitetan život tokom cijele godine, a ne samo tokom turističke sezone. Razlika u odnosu na klasične turističke ili rezidencijalne projekte je upravo u toj namjeri da se ne gradi destinacija za povremeni boravak, već prostor koji ljudi doživljavaju kao svoj dom, u kojem se stvara osjećaj pripadnosti i dugoročne povezanosti.
Da li smatrate da bi razvoj jedne turističke destinacije nužno trebalo da podrazumeva i ulaganje u kulturu i lokalnu zajednicu? Koliko je to danas stvar komunikacione strategije, a u kojoj meri govorimo o autentičnoj potrebi za doprinosom?
Smatram da bez takvog ulaganja nema autentičnosti, niti dugoročnog uspjeha. To nije samo stvar komunikacione strategije, već suštinske potrebe. Danas ljudi vrlo lako prepoznaju kada nešto nije iskreno. Prava vrijednost leži u stvarnom doprinosu zajednici, a komunikacija treba da reflektuje tu istinu, ne da je zamjenjuje.
Koje projekte iz oblasti kulture ste dosada realizovali u Luštici, na šta posebno obraćate pažnju pri njihovom izboru i kome su prevashodno namenjeni? Na koje načine Luštica Bay namerava da podrži lokalnu zajednicu ubuduće?
Smatram da bez ulaganja u kulturu i lokalnu zajednicu nema valorizacije nasljeđa, temelja autentičnosti, niti dugoročnog uspjeha destinacije.
U skladu s tim pristupom, u Luštica Bay-u kontinuirano razvijamo i podržavamo projekte koji povezuju savremeni izraz sa lokalnim identitetom, od saradnje sa lokalnim umjetnicima, do regionalno i globalno prepoznatljivih resident festivala, poput KotorArt-a, Purgatorija, umjetničkih rezidencija i izložbi, do događaja koji afirmišu domaće stvaraoce, tradiciju i kulturno nasljeđe Crne Gore. Posebnu pažnju posvećujemo autentičnosti i dugoročnom značaju tih inicijativa, vodeći računa da one ne budu samo sadržaj za goste, već platforma za lokalnu zajednicu, umjetnike i sve one koji žele da budu dio tog dijaloga.
Koosnivačica ste i organizacije koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Kako aktivistkinja u Vama gleda na kritike projekata poput Luštica Bay ili Porto Montenegro, koje deo javnosti vidi kao zatvorene sisteme sa diskutabilnim benefitima za lokalnu zajednicu?
Kao neko ko se bavi i pitanjima ljudskih prava, smatram da su kritike važan dio procesa. One nas podsjećaju na odgovornost i potrebu za transparentnošću. Važno je slušati različite perspektive i razumjeti zabrinutost zajednice.
Izazovno je, jer su internacionalni investicioni projekti često pod lupom javnosti. Potrebno je kontinuirano balansirati između razvoja i očuvanja prirode, između privatnog i javnog interesa. Ključ je u otvorenoj i odgovornoj komunikaciji, istini prije svega, zasnovanoj na činjenicama i vrijednostima.
Ne bih obilježavala ni Porto Montenegro, ni Lušticu Bay, kao zatvorene sisteme jer to nisu, a benefiti za lokalnu zajednicu su transparentni kroz finansijske doprinose Vladi i građanima, razvoj turističkih infrastruktura, premium internacionalnim brendovima na njihovoj lokaciji, produženje sezonalnosti, brendiranju destinacije, kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, itd.
Koliko je, zapravo, izazovno graditi brend prostora koji je još uvek u procesu nastajanja? Koji su najveći izazovi u marketingu i PR-u tako kompleksnih projekata?
Graditi brend destinacije sa postavljenjem njenog kamena temelja je izazovno, ali i inspirativno. Potrebno je istovremeno predstaviti viziju i graditi povjerenje. Mi, zapravo, stvaramo priču unaprijed: oblikujemo način na koji će ljudi tek doživjeti taj prostor. Najveći izazovi u marketingu i PR-u ovakvih projekata su kompleksnost i dugoročnost. Potrebno je uskladiti strategiju sa emocijom, podatke i statistiku sa intuicijom.
Marketing industrija se u poslednjih dvadesetak godina značajno promenila — čini se da danas ima manje prostora za kreativnost, a više za analitiku i brojke. Da li je to zaista tako ili se kreativnost samo preselila na neko drugo mesto?
Marketing se jeste promijenio, danas ima više komunikacionih platformi, analitike i podataka, ali kreativnost nije nestala, već se transformisala. Ona danas mora opstati unutar korporativnih okvira, i zato je važno svjesno praviti prostor u kojem stvaralački rad i kreativno djelovanje marketinga može da postoji i da se razvija. Najbolji rezultati dolaze kada spojimo podatke i emociju.
Na koji hrabar kreativni potez ste naročito ponosni u svojoj karijeri?
Jedan od kreativnih poteza na koji sam posebno ponosna jeste pristup u kojem destinaciju ne komuniciramo samo kao proizvod, već kao iskustvo i osjećaj pripadnosti. U radu na projektima poput Luštica Bay-a, odlučili smo da gradimo narativ koji ide dalje od klasične promocije nekretnina fokusirajući se na život, zajednicu i autentične priče ljudi koji taj prostor čine živim.
To je bio svojevrstan iskorak iz uobičajenih okvira industrije, ali upravo takav pristup omogućio je da se brend razvija organski i dugoročno, gradeći emotivnu vezu sa publikom, što smatram jednim od najvažnijih rezultata koje marketing može da postigne.
Kada sagledate svoj profesionalni put – od početaka u prodaji nekretnina, do osmišljavanja strategija za izuzetno kompleksne projekte poput Luštica Bay-a – šta Vas i danas inspiriše u ovom poslu?
Ono što me i danas inspiriše jeste mogućnost da gradim priče koje imaju stvarno značenje za ljude. Ne radi se samo o prodaji, već o stvaranju osjećaja pripadnosti. Ljepota mjesta, njihova sposobnost da se povežu sa ljudima i stvore autentično iskustvo – to je ono što me motiviše i pokreće već više od dvije decenije.
