Broj: Piše: Foto:

Iako je Slovenija uglavnom poznata po belim vinima, u vinarstvu ove zemlje danas srećemo vrlo interesantnu lepezu i crvenih vina. Ta specifičnost rezultat je proizvodnje sortnih vina od nekih internacionalnih sorti koje su inače nestandardne za dobijanje sortnih vina, a uporedo sa tim i negovanja nekoliko autohtonih sorti koje daju vrlo osobena vina.

U prethodnom tekstu dotakli smo se novije istorije i postkomunističke ere slovenačkog vinarstva, koja je rezultirala velikim podizanjem nivoa kvaliteta vina, ali da bismo u potpunosti razumeli vinarstvo i vina ove zemlje trebalo bi da se osvrnemo na malo dalju istoriju.

Dakle, koreni vinarstva u Sloveniji sežu do 2.500 godina unazad, do doba vladavine Kelta i Ilira na tim prostorima, koji su i započeli tamošnju vinarsku priču. Njih su nasledili Rimljani, koji su inače po celoj Evropi širili kulturu gajenja vinove loze i proizvodnje vina i upravo u vreme njihove vladavine vinarstvo u ovoj maloj zemlji doživelo je veliki procvat. Međutim, dolaskom starih Slovena vinarstvo je skoro zamrlo u ovim regijama, a ponovni procvat doživljava tek prelaskom Slovena u hrišćanstvo.

Tada su naime, kao i u većem delu tadašnje Evrope, vinogradi bili u vlasništvu crkve. Tek od XV veka kao vlasnici se pojavljuju najpre plemićke porodice, a kasnije i nadolazeća buržoazija i upravo iz tog perioda potiče i vinogradarski zakon poznat kao Gorsko pravo, koji je regulisao prava između vlasnika i onih koji su obrađivali vinograde.

Kao i celu Evropu i Sloveniju je zatim zahvatila filoksera koja je uništila skoro sve vinograde i tako bez posla i sredstava za egzistenciju ostavila veliki broj ljudi. Jedan deo nekadašnjih vinara i vinogradara je spas potražio u novim zemljama, poput Amerike i Australije. O posledicama filoksere najbolje govori podatak da je Slovenija pre ove pošasti imala oko 51.000 hektara pod vinogradima (podatak je iz 1850. godine), a kako veliki broj nikada nije obnovljen danas je to svega oko 22.000 hektara. Međutim, za površinu zemlje kakva je Slovenija i to je zavidna brojka, a kako su slovenački vinari vrlo organizovani, vredni i sistematični, možemo očekivati da će se u budućnosti taj broj konstantno uvećavati.

Sam pristup Slovenaca vinarstvu oduvek je bio značajno determinisan geografskim položajem, jer se ova zemlja nalazi na raskrsnici puteva koji povezuju istočne i zapadne, odnosno južne i severne delove Evrope, što je za posledicu imalo veliki uticaj raznih vinskih kultura iz okruženja. Zato danas osećamo prisustvo italijanskog, francuskog, austrijskog i nemačkog stila u slovenačkom vinarstvu, što je uz izvornu crtu ovog podneblja dalo jedan specifičan rezultat.

Kada su u pitanju crvena vina, najznačajnije sorte koje se koriste u ovoj regiji su:

  • Barbera
  • Cabernet franc
  • Cabernet sauvignon
  • Kraski teran
  • Merlot
  • Modra Frankinja
  • Modra Portugalka
  • Modri pinot
  • Refošk

Barbera je prilično poznata našim ljubiteljima vina, a to je sorta koja dolazi iz Pijemonta. Svoj dom u Sloveniji pronašla je u rejonu Vipave i Primorja, a u njima daje vina duboke rubincrvene boje sa dosta visokim sadržajem alkohola i prijatnim i lepo balansiranim kiselinama. Arome ovih vina podsećaju na note ljubičice i maline.

Kaberne fran je blizak rođak kaberne sovinjona i potiče iz Bordoa. U Sloveniji se najviše gaji u rejonu Goriških Brda i Primorju i od njega se vrlo često proizvode čista sortna vina, iako se on u svetu uglavnom koristi u kupažama, najčešće upravo sa kaberne sovinjonom. Daje jaka taninska vina punog tela i jako lepo stari. Takođe, često se može sresti i u kupažama sa kaberne sovinjonom.

Kaberne sovinjon je takođe poreklom iz Bordoa, a u Sloveniji se gaji najviše u regiji Primorja, iako ga ima u drugim regijama poput Goriških Brda i Vipave. Vina karakteriše visok sadržaj alkohola i odličan balans kiselina koje jako dobro sazrevaju. Arome koje se izdvajaju su borovnica i malina, dok se kod odležalih vina javljaju arome lešnika, cimeta i tosta.

Teran je sorta koja je blizak rođak refoška i karakteristična je za Sloveniju, naročito za njen primorski deo i oblasti karakteristične po crvenoj glini. Taj deo se zove Kraski plato i pripada regiji Primorje, a specifičan je po tlu koje je bogato gvožđem i zato predstavlja idealan teroar za ovu sortu. Kraski Teran daje vrlo specifična vina, koja se jednostavno vole ili ne. To su puna i aromatična vina, bogata taninima i kiselinama, jakih zemljanih aroma i somotaste teksture. Karakteristična su po tome da su najbolja za konzumaciju dok su mlada, naročito u svojoj prvoj godini starosti.

Merlo je takođe veoma zastupljen u slovenačkom vinarstvu, i on potiče iz Bordoa, a u Sloveniji je zastupljen u regijama Primorje i Goriška Brda. Tamo je ova sorta veoma popularna kad je u pitanju odležavanje u hrastovim buradima, odnosno barikiranje, a daje vina plemenite strukture i finog ukusa, sa karakterističnom aromom maline.

Modra Frankinja je sorta poznata u mnogim vinskim regijama Evrope. Tako je u Francuskoj poznata pod imenom Franconier Noir, u Nemačkoj kao Lemberger, dok je nama najpoznatija austrijska verzija Blaufraenkischer. Gaji se uglavnom u rejonima Smarje, Bela krajina i Posavje. Daje vina izrazito punog tela sa srednjim nivoom alkohola i aromama koje asociraju na začine i suvo voće. Modra Frankinja je glavni sastojak poznatog vina Cviček.

Modra Portugalka u prevodu bi bila Blue Portugese ili Plavi portugizer, mada po nekim enofilima ova sorta potiče iz Austrije i nema nikakvu vezu sa Portugalom. Karakterišu ga nizak nivo alkohola i kiselina i vrlo mali potencijal starenja. Retko se nalazi kao sortno vino, uglavnom je u kupažama, a često se sreće i u formi rozea.

Modri pino je jedna od varijacija poznatog pino noara i u Sloveniju je došao preko austrijskih i nemačkih vinara koji cene ovu sortu i smatraju je kraljem crvenih vina. Gaji se u skoro svim regijama – Podravje, Posavje, Bela krajina i Brda. U stanju je da dâ sjajna vina koja imaju i dobar potencijal odležavanja i namenjena su pravim ljubiteljima vina. Arome variraju od svežeg voća, posebno maline kada je vino mlado, do sekundarnih aroma tartufa, drveta i duvana kod vina koja su odležala.

Refošk je veoma stara sorta koja se gaji u regijama severoistočne Italije, Istre i slovenačkog primorja. Mlada vina karakteriše voćna aroma posebno maline i crne ribizle. Refošk nema neki veliki potencijal starenja i u vinu se uglavnom uživa dok je mlado.

Kao i kod belih vina, uglavnom su sliča imena prisutna na našem tržištu. Vipava i Goriška Brda u svojoj ponudi imaju i Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc, dok je Movia prisutna sa Modrim Pinotom i daleko poznatijim vinom Veliko Rdeče. Kristančič takođe predstavlja svoj Cabernet Sauvignon, dok Erzetič srpskom tržištu nudi sjajan Amfora Cabernet Sauvignon….