Predrag Gavrilović, brend ambasador vinarije Legat 1903

 

Jedna od nekoliko lepih stvari koje su se desile tokom 2023. na ovdašnjoj vinskoj sceni jeste i izlazak na tržište šumadijske vinarije Legat 1903. Svojim atraktivnim, nesvakidašnjim portfolijom, a pre svega kvalitetnim vinima, ova vinarija munjevito je pridobila simpatije i stručne publike i ljubitelja vina. Dobar deo zasluga za uspeh ovog pažljivo pripremanog pohoda na vinske karte i police ima Predrag Gavrilović, dugodogodišnji somelijer restorana Legat 1903, koji je svoje vinsko znanje i iskustvo nesebično stavio na raspolaganje istoimenoj vinariji, kao njen brend ambasador

Kako biste opisali prvih dvanaest meseci koliko je vinarija Legat 1903 prisutna sa vinima na tržištu?

Težili smo da predstavimo vina i ukupan projekat vinarije kolegama, distributerima, kao i sektoru HoReCa. U sklopu tog cilja obišli smo veliki broj sajmova, uradili veliki broj degustacija, radionica i treninga. Dakle  bilo je dinamično, uzbudljivo, zahtevno i sa mnogo izazova.

 

Kako je izgledala Vaša tranzicija od prvog somelijera restorana Legat u prvog čoveka zaduženog za prodaju vina vinarije Legat 1903 i koliko Vam iskustvo iz restorana pomaže u funkciji koju danas obavljate?

Suštinski nije to bila velika transformacija, s obzirom na to da imam iza sebe desetogodišnje iskustvo u distribuciji i prodaji. To je inače i bio plan od samog početka, jer je restoran predstavljao samo prvu fazu plana čija je krovna ideja obnova podruma nekadašnje Venčačke vinogradarske zadruge i obnova prozvodnje vina u selu Banja pored Aranđelovca. Vinsko iskustvo iz restorana, kao i ukupno ugostiteljsko iskustvo koje nosimo i koleginica Anđela Bašić i ja dragoceno nam je u prodaji i predstavljanju vina. Omogućava nam potpuno razumevanje potreba ugostitelja, njihovih težnji i različitih ciljeva koji se tiču vina kao važnog dela restoranskog i hotelskog poslovanja. U prilici smo i da podelimo svoja iskustva stečena u samoj interakciji sa gostima, kao i da pružimo svojevrsne vinske obuke, tokom kojih mlade kolege mogu da steknu vredno iskustvo i upotrebljive informacije u vezi sa svakim segmentom vinske karte, sorti grožđa, stila i potencijala vina, kao i njihovo uparivanje sa selekcijom hrane koja je aktuelna u tom trenutku.

 

Na nekim neformalnim listama i kroz razgovor sa Vašim kolegama stekli smo utisak da među njima važite za možda i najboljeg  somelijera sa ovih prostora. Da li očekujete takav uspeh i u Vašoj novoj ulozi u vinariji?

Veliko hvala kolegama na takvom mišljenju, zaista sam ponosan na to i predstavlja mi zaista veliku satisfakciju i priznanje. Što se tiče nove uloge, znatno je kompleksnija od svega što sam u dosadašnjoj karijeri imao priliku da radim. Ticaće se kako prodaje tako i ukupne slike o vinariji, njenom portfoliju, stilovima vina, predstavljanju vina na sajmovina i generalno jednu aktivnu ulogu na svim ključnim poljima, odlukama o izazovima koje donosi pozicioniranje jedne nove vinarije na tržištu. Ta uloga je u svakom slučaju jedno novo profesionalno poglavlje u koje ću uložiti sve svoje znanje, iskustvo i energiju nadajući se dobrim rezultatima.

 

Napišite mi Vašu somelijersku preporuku savršenog slaganja Legatovih vina sa različitim specijalitetima kuhinje? 

  1. Muscat Petit Grain 2022 i tatar od škampa sa gelom od manga
  2. Viognier 2022 i grilovani teleći file sa začinskim biljem
  3. Chardonnay 2021 i dimljeni šaran sa krompir-salatom
  4. Pinot Noir 2022 i pačji file u sosu od suvih šljiva

 

Da sam vlasnik vinoteke, šta biste mi naveli kao razloge zbog kojih je poželjno da imam Legatova vina na svojom policama?

Najvažniji razlog je kvalitet i autentičnost vina, koja imaju pečat  podneblja i vinogradarske pozicije koja zaista ima fantastičan potencijal i istoriju. Sva naša vina nose takođe jednu sjajnu gastronomsku dimenziju, a koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

 

Zašto sorta viognier u porftoliju vinarije?

Kada se ima u vidu pozicija vinograda, klimat, podloga, zemljište, kao i potencijal sorte koji je veliki, viognier je bio predloženi sortiment koji je na kraju prihvaćen. To je vinska javnost propratila sa dosta skepse, jer je zvučalo kao egzotični eksperiment u srcu Šumadije. Na svu sreću, već u prvoj berbi viognier nam je pokazao školske karakteristike aromatike, tela, strukture i kompleksnosti, svojstvene zaista nekim od najboljih vina od ove sorte koja srećemo u Fransuskoj i Kaliforniji i ubrzo je postao naše najpopularnije vino; usuđujem se da kažem i vino koje je unelo novu energiju i dinamiku na tržištu esktrativnih, aromatičnih, delikatnih belih vina punog tela, dajući i Šumadijskom rejonu jednu novu dimenziju kao vinogorju.

 

Jedna ste od retkih vinarija koja svoju tamjaniku naziva imenom Muscat Blanc a Petit Grain. Kako su na tu činjenicu reagovale kolege vinari, a kako publika?

Kolege su uglavnom savetovale da je zovemo po lokalnom sinonimu –tamjanika, zbog lakše komunikacije sa konzumentima i prodaje, dok su konzumenti u ogromnoj meri reagovali pozitivno i prepoznali u čaši ono što je mene prvenstveno i inspirisalo da vino zovemo po sorti, jer smo i u prvoj i u drugoj berbi dobili vrlo specifičnu sirovinu. Sa svega jednog i po hektara, sa kamene podloge i 350 metara nadmorske visine, sa peskovite gline naš muscat ima, osim floralnih i voćnih aroma i dosta sovinjonskih nota, sjajne kiseline, veći procenat alkohola, više tela, strukture i dosta dugu završnicu, čineći jednu potpuno novu izvedbu, što je samo po sebi predlagalo da vino nazovemo po sorti.

 

Kada smo već kod toga, pitam Vas i kao trenutnog polaznika WSET Level 4 kursa na Austrijskoj vinskoj akademiji, da li je tamjanika srpska autohtona sorta? 

Ako je verovati knjizi Wine Grapes autorke Džensis Robinson, sorta je poreklom najverovatnije iz Grčke i danas je široko rasprostranjena širom Mediterana pod velikim brojem različitih sinonima. Srbija je jedna od zemalja gde se tamjanika gaji vekovima i prirodno je da je na taj način smatramo svojom, jer je deo naše istorije i vinskog nasleđa. Kada budemo imali jednu veliku bazu vina koje naše vinarije proizvode u poslednjih dvadesetak godina i uradimo analizu tih vina, videćemo u kolikoj meri sorta daje slična ili drugačija vina u odnosu na svet i da li je naše podneblje oblikovalo i dalo joj neke specifičnosti. Drugi aspekt je klonska selekcija sorte putem koje bismo mi ovde odnegovali kvalitetan sortni materijal, kojem bi naši stručnjaci i instituti dali svoj pečat, te bi je u tom slučaju možda sa većom tačnošću zvali svojom ili svojim varijetetom.

 

A grašac?

Grašac je užeregionalna sorta sa značajnim zasadima i ulogom u Austriji, Hrvatskoj i Srbiji. Lično sam poslednjih godina oduševljen vinima koja sam probao u Austriji, kako svežim tako i zrelim vinima predikatnih kategorija od kojih su neka bila stara po trideset i više godina. Takođe, bio sam oduševljen i nekim vinima sa Fruške gore starim po desatak godina koja su se sjajno razvijala. Mislim da grašac ukupno gledano ima veći potencijal. Svedoci smo poslednjih godina dve bitne promene. Veće svesti konzumenata koji su, ohrabreni pozitivnom kampanjom koja je pratila sortu poslednjih godina probali dosta vina i doprineli da se o grašcu priča, a druga je evidentan rast kvaliteta vina kod svih proizvođača koji su relevantni na tržištu u poslednje dve decenije.

 

Koliko Vam WSET edukacija pomaže u Vašim poslovima na vinskom tržištu?

S obzirom na to da pruža jedno veliko, detaljno sistemsko znanje od ogromne je koristi u svakom segmentu vinskog poslovanja. Dijapazon od vinograda pa do gotovog proizvoda, plasmana i marketinga daje jednu kompletnu sliku pozicije na vinskom tržištu i pomaže da razumete u potpunosti način na koji tržište funkcioniše, ali daje ujedno i priliku da ga poboljšate i neke segmente učinite boljim jer vladate upotrebljivim znanjima.

Vaša vinarija je na neki način neformalni naslednik čuvene Venčačke vinogradarske zadruge iz 1903. Da li Vas ta činjenica pomalo ograničava i navodi na jedan tradicionalniji pristup nastupu na tržištu, bez obzira na iskorake koje ste u poslednjih dvanaest meseci demonstriralii?

Prvenstveno ideja porodice Čolović koja je i inicirala ovaj projekat jeste nastavak porodične tradicije i sećanja na Kostu Čolovića, njihovog pretka, člana zadruge i jednog od osnivača, kao i oživljavanje proizvodnje vina sa te, za Srbiju izuzetno važne lokacije istorijski gledano, koja je upisana kao vinogradarska pozicija još početkom 20. veka. Svest, potrebe i očekivanja tržišta u vreme u kojem danas živimo su znatno drugačija, te su shodno tome naš izbor sorti, pristup i filozofija podređeni vremenu koje dolazi uz veliko poštovanje prema nasleđu koje iza sebe imamo. Težićemo da proizvodimo što je bolje moguću sirovinu i u svakom vinu imamo maksimalan fokus na sve parametre koji čine suštinski kvalitet u vinu, kao i da vina imaju svoju gastronomsku dimenziju i dožive punu afirmaciju kao deo ponude hotela i restorana.

 

U kom pravcu će se razvijati stilistika vina vinarije Legat 1903 u periodu koji je ispred nas?

U pravcu napora da vina imaju sortnu prepoznatljivost, telo, strukturu, koncentraciju, trajanje i potencijal za razvoj uz zaista punu predanost ka što je mogućem većem kvalitetu obzirom da ćemo maksimalno proizvoditi oko 70 000 boca kada vinograd bude u punom rodu. Težićemo i tome da ne sputavamo karakter podneblja već da ga u procesu prerade maksimalno sačuvamo i iznesemo ka svakom konzumentu i u svakom vinu.