kabola4Ovogodišnja berba anulirala je fijasko koji je napravila ćudljiva prošla godina. Iako je i ove godine bilo nekih nepovoljnih perioda, meteorološki faktori generalno su bili prilično blagonakloni prema grožđu. Ovo nije bila velika godina, ali sigurno jeste prilično iznad proseka.

Već sada, na osnovu onoga što je primetno na početku proizvodnog procesa, s pravom možemo da očekujemo vina visokog kvaliteta iz ove berbe, naročito bela.

Sam početak godine, kao i čitav period do početka vegetacije, bio je veoma povoljan za vinovu lozu. Zima je bila relativno blaga, bez mnogo snega i bez ekstremno niskih temperatura, izuzev perioda oko Nove godine. Niske temperature u tom periodu nisu nanele značajnu štetu grožđu, izuzev možda u vinogradima koji su rano ostali bez lisne mase u prethodnoj vegetaciji. Početak razvoja okaca, početne faze porasta lastara, kao i cvetanje – sve ove faze protekle su uobičajeno, bez većih ekstrema u pogledu meteoroloških činilaca.

Međutim, drugu polovinu juna, a posebno jul i avgust, karakteriše značajan porast temperatura, što se, uz odsustvo padavina, značajno odrazilo i na sam kvalitet grožđa. Nepovoljno dejstvo visokih temperatura više je bilo izraženo kod sorti (belih i crnih) koje imaju nešto tanju pokožicu (rizling italijanski, rizling rajnski, sovinjon beli, pino beli, pino crni, merlo, game crni, frankovka…) Velika šteta na grozdovima nastala usled dejstva visokih temperatura i direktne izloženosti grozdova sunčevom zračenju, a u vidu ožegotina, bila je uočljiva u vinogradima proizvođača koji su nepravilno izveli neke od ampelotehničkih mera, pre svega defolijaciju. Svi proizvođači koji su ovu meru izveli odjedanput a ne sukcesivno, uklonivši veći deo lišća u zoni grozdova, za posledicu su imali značajan broj grozdova sa ožegotinama, delimično ili potpuno sprženih.

Poznata je činjenica da vinova loza bolje podnosi sušu i visoke temperature u odnosu na bilo koju drugu voćnu vrstu, što se i sada pokazalo. Prateći dinamiku sazrevanja i belog i crnog grožđa zapažamo pravilan tok nakupljanja suve materije (šećera) i ukupnih kiselina do prve polovine avgusta. Ovaj proces bio je izraženiji kod sorti ranijeg vremena zrenja (sovinjon blan, šardone, pino blan), tako da je berba ovog grožđa započeta nešto ranije. U pojedinim vinogradarskim rejonima berba je započeta već pri sadržaju šećera u grožđu od dvadesetak procenata, dok je u većini drugih vinogorja obavljana sa sadržajem šećera od 21,5 do 23,0%. Pri ovako visokom procentu, udeo ukupnih kiselina bio je adekvatan iako je bio veći od uobičajenog, što ukazuje na to da će vina biti prilično dobro izbalansirana.

Ali, sorte poznijeg vremena zrenja (rizling rajnski, rizling italijanski, kaberne sovinjon, kaberne fran, merlo, prokupac) sasvim drugačije su reagovale na ovako visoke temperature. Sve do pred kraj avgusta i početka septembra, dinamika nakupljanja šećera i ukupnih kiselina protiče normalno, a onda dolazi do zastoja i skoro potpunog prestanka i to u svim vinogorjima. Ova stagnacija u nakupljanju suve materije trajala je 10-15 dana i tek posle toga zapaža se blagi porast. Krajem septembra, pad temperature i kišni period onemogućili su intenzivnije i veće nakupljanje šećera. Kišno i hladno vreme nastavilo se i u oktobru, pa je zbog svega toga berba poznih vinskih sorti (belih i crnih) obavljana sa sadržajem šećera u grožđu od 21,5 do 23,5%, a samo u retkim zasadima od 24%. Takođe, fenolna zrelost grožđa nije onakva kakvu smo očekivali, ili kakva je bila 2012. godine, koja je takođe bila veoma topla i sušna.

Što se tiče kvaliteta vina, i belih i crvenih, upravo protiču prvi dani po završenom vrenju, a mlada vina već ukazuju na visok kvalitet. Ona obiluju raznovrsnim i intenzivnim voćnim mirisnim notama, koje naravno, treba složiti u predstojećem periodu odležavanja vina. S obzirom na trenutno stanje, možemo da očekujemo da će finalna vina imati prelepe arome, izražen karakter, veliku svežinu i lepo, puno telo.

Sve u svemu, ovo je bila jedna vrlo dobra berba.