Kad se sretnu kreativnost i kvalitet

Za novi broj magazina Wine Style razgovarali smo sa osnivačem, a ujedno i prvim čovekom vinarije Temet, Nebojšom Aleksićem, čiji rezultati na vinskom polju daju nadu u bolje sutra, ne samo za jagodinski vinski okrug, već i znatno šire

 

Prvo vino koje je izašlo iz vinarije Temet bilo je?

Prva mlada vina iz Temeta ponuđena su tržištu u junu 2012. godine i to Tri Morave belo, Temet rose i Pinot grigio.

Vaš Pinot grigio jedan je od „krivaca“ za popularnost ove sorte u Srbiji. Kako vidite njegovu evoluciju, konkretno vašeg, ali i sorte pinot grigio inače u domaćim podrumima?

Iskreno, očekivao sam više u smislu popularizacije te sorte. Najčešći komentari su bili „otkud italijanska sorta u Šumadiji?“, te sam morao objašnjavati da to nije italijanska već francuska sorta. Mada, tržište je delimično u pravu, na pitanje „zašto pinot grigio?“, moj je odgovor bio, da, saglasan sam, ali zašto chardonnay ili sauvignon blanc takođe u Srbiji? U međuvremenu su se stvari malo promenile i svi se više okrećemo domaćim ili odomaćenim sortama, što je jedini ispravan pravac za nas iz Temeta. U tom smislu i naše vino Pinot grigio iz berbe 2019. doživeće redizajn i promenu imena u Burgundac sivi.

Vino kojim ste najviše zadovoljni u dosadašnjoj karijeri?

Što se brenda tiče, naravno Tri Morave, ali svakako i kompleksnijim vinima iz Ergo linije. Vina Tri Morave rezerva i Dobra godina definitivno pokazuju veliki potencijal podneblja Lozovik i Jagodinskog vinogorja, te će moj odgovor biti diplomatski: „sva su mi deca draga“.

Vino nekog od Vaših domaćih kolega koje Vam se posebno dopada?

Naravno da podržavam komšiju Cilića, poštujem rad i Virtusa, Matalj vinarije, ali i ostale kolege koje doprinose razvoju vinskog zanata u Srbiji.

Šta prema Vašem mišljenju  čini stil vina vinarije Temet?

Elegantnost i prefinjenost u organoleptici i dizajnu, ali i pristupu samom tržištu.

Koja vinska sorta zadaje najviše „glavobolje“ vinariji Temet?

Glavobolje nema kada se nešto voli, ali se najviše bavimo prokupcem i kako proizvesti vino poštovano širom sveta…  Detalji  odabira  ekspozicije, agromehaničkih operacija, drugačije vinifikacije, te sazrevanja u različitim buradima će verovatno pomoći da se dođe do željenog cilja.

A sa kojom se najlakše nosite?

Morava nije vrlo zahtevna sorta za rad u vinogradu, posebno nama jer je Temet u organskom uzgoju grožđa već dve godine, te očekujemo organska vina uskoro.

Najbolje vino koje ste probali u životu bilo je?

Za mene najbolje vino ne postoji, ali mogu da navedem jedno vino zbog posebnog doživljaja u trenutku konzumacije, bilo je to Tertre Roteboeuf iz Saint Emiliona.

Od onih koje ste posetili, koja vinarija je ostavila najjači utisak na Vas?

Bez dileme, Cheval Blanc.

Koja berba je bila najbolja za vinariju Temet?

Berba 2011. (ujedno i prva berba), kao i 2012, 2017 i 2019.

Koliko je vinariji Temet značajan rad sa autohtonim sortama?

Najznačajniji i jedini budući.

Šta mislite o organskom vinarstvu i kako vidite vinariju Temet u tom kontekstu?

Već sam napomenuo da smo u tom procesu. Smatram da vinari treba samo da prate svoj senzibilitet. Mislim na dizajn, stil vina, a samim tim i način održavanja vinograda. Ukoliko se samo slepo sledi trend, to već nije iskreno i rezultati neće biti adekvatni.

Najveće vrline srpskog vinarstva su?

Popularizacija autohtonih sorti.

Najveći  izazovi koji stoje ispred srpskog vinarstva su?

Zadobiti poštovanje domaćih konzumenata za kompleksnija vina od autohtonih sorti, ali i generalno za domaća vina. Ovo naravno zavisi delimično ali možda i potpuno od samih proizvođača. Nije dovoljno biti emotivan prema svom vinu i smatrati ga „najboljim“. Potrebno je doći do „nevernih Toma“ i objasniti ideju, filozofiju, položaje vinograda, uzgoj grožđa, način vinifikacije i odležavanja,  ali raditi i blind tasting degustacije sa vinima iz uvoza, što je možda najbolji pokazatelj činjeničnog stanja.

Koliki je potencijal prokupca u kontekstu vrhunskih vina?

Mi verujemo u podneblje Lozovika. Vreme kao jedini činitelj će pokazati da li smo na pravom putu. Svakako u ovom trenutku prokupac može biti jako dopadljiv ali

će biti potrebno mnogo rada u vinogradu i vinariji da se dobije vino puno poštovanja. Sve navedeno će morati da bude ispraćeno i marketingom na globalnom nivou.

Ko je prema Vašem mišljenju bolji partner prokupcu – cabernet sauvignon, cabernet franc ili merlot?

Cabernet franc, što smo i pokazali u vinu Tri Morave rezerva i dobili zlatnu medalju na Decanteru u Londonu, tj. 95 poena.

Kako opisujete karakteristike jagodinskog prokopca u odnosu na župski ili toplički?

Nadmorska visina našeg vinograda prokupca u Lozoviku je 300 m, dok je u Toplici ili Župi uglavnom na 450 m ili više. Vegetacija u Jagodinskom vinogorju kreće ranije bar dve sedmice, što u smislu fenolnog sazrevanja može da napravi pozitivnu razliku. Recimo da smo mi Montalcino, a oni Chanti (haha, šala, verujem da se neće uvrediti, a može i obratno). Svakako bi bilo dobro da se prokupac prepozna kao kvalitetna sorta u dva podneblja, sa različitim karakteristikama.

Kako ocenjujete trenutno stanje na srpskom vinskom tržištu?

Konfuzno.

Kako vidite njegovu budućnost u narednih pet do deset godina?

Očekujem dalji razvoj, pre svega u segmentu vina od domaćih sorti.

Kako vidite vinariju Temet i njena vina u narednih pet do deset godina?

Kao organsko-autohtonu. Znam da ćemo se stalno baviti istraživanjem, razvojem i pomeranjem granica. Poslednjih dana dobijamo porudžbine iz Italije, Britanije, Irske, Poljske… Sanjam da prokupac bude prepoznat i pozicioniran širom sveta.