Broj: Foto:

U službi srpskih vina

Dr Marko Malićanin diplomirao je enologiju 2004. godine na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je na Katedri za hemiju i biohemiju i doktorirao 2014. godine. Licencu odgovornog projektanta prehrambeno-tehnoloških procesa stekao je 2008. godine i otada se aktivno bavi projektovanjem vinarija. Pre dve godine izabran je za docenta na Poljoprivrednom fakultetu u Kruševcu, Univerziteta u Nišu, na kome drži predavanja na predmetima Tehnologija prerade grožđa i proizvodnje vina i Tehnologija prerade voća.

Profesionalnu karijeru enologa započeo je 2005. godine u kompaniji Vino Župa iz Aleksandrovca, a godinu dana kasnije prelazi u Rubin iz Kruševca, gde je radio do 2019. godine. U ulozi projektanta i konsultanta u proizvodnji vina učestvovao je u stvaranju i radu velikog broja malih vinarija u Srbiji i regionu. Bio je učesnik više naučnih projekata, autor je velikog broja naučnih radova i stručnih publikacija iz oblasti enologije i vinogradarstva, a takođe je i član brojnih državnih komisija za ocenjivanje vina i zaštitu geografskog porekla, priznavanje novih klonova i sorti vinove loze, donošenje zakona o vinu i drugo.

U intervjuu u magazinu Wine Style govorio je o dosadašnjim aktivnostima, kao i planovima Saveza vinara i vinogradara Srbije, na čijem se čelu trenutno nalazi.

Šta je bila osnovna ideja za stvaranje Saveza vinara i vinogradara Srbije?

Savez je osnovan pre nešto više od godinu dana sa idejom da se svi vinari i vinogradari okupe oko jednog cilja, a to je ubrzani razvoj sektora vinarstva i vinogradarstva u Srbiji. Da bi se postavili temelji razvoja vinarskog sektora ovakva organizacija je Srbiji bila preko potrebna. Nažalost, naše vinarstvo a pre svega vinogradarstvo je devedesetih godina prošlog veka bilo u potpunosti devastirano i mi smo ušli u 21. vek praktično bez vinarstva i vinogradarstva. U poslednjih dvadeset godina je zaista mnogo urađeno, ali to se sve svodilo na entuzijazam pojedinaca. Razvoj se „de facto“ dešavao, ali bez prave i jasne vizije, a to se najbolje i najlakše može zaključiti po izuzetno raznolikom sortimentu vinove loze u svim vinogradarskim rejonima naše zemlje. Dakle, javila se potreba za razvojem sektora, ali pravim razvojem na zdravim osnovama, koje podrazumevaju promovisanje geografskog porekla, popularizaciju autohtonih sorti, diverzifikaciju vinogradarskih rejona, razvoj vinskog turizma i podizanje vinske kulture kroz prezentaciju i promociju srpskih vina, podizanje kvaliteta obrazovanja i stručne spreme vinara i vinogradara, razvoj instituta i stručnih organizacija i niz drugih aktivnosti.

Kako je organizovan Savez, da li on okuplja sve registrovane vinarije?

Savez je zamišljen i organizovan kao krovna organizacija, odnosno asocijacija svih udruženja vinara i vinograda na nivou vinogradarskih rejona. Samim tim, preko rejonskih udruženja okuplja sve registrovane vinarije kao i vinogradare koji su upisani u vinogradarski registar, odnosno sve one vinare i vinogradare koji su članovi svojih matičnih rejonskih udruženja. To praktično znači da jedna vinarija ili vinogradar, ukoliko nije član svog matičnog – rejonskog udruženja, ne može da bude ni član Saveza.

Šta su kratkoročni, a šta dugoročni ciljevi Saveza?

Kratkoročni ciljevi su dobrim delom realizovani, Savez je oformljen, konstituisali smo radna tela, pokrenuli niz aktivnosti čija realizacija treba da olakša razvoj vinarstva i vinogradarstva u Srbiji i da promoviše srpska vina kako u inostranstvu tako i u našoj zemlji. Fokus nam je na promovisanju zaštite geografskog porekla vina, pri čemu će Savez pružati pomoć pri formiranju udruženja za sve vinogradarske rejone i izradu elaborata za zaštitu geografskog porekla. Dugoročni ciljevi su svakako vezani za snažan razvoj vinskog i vinogradarskog sektora i pozicioniranje vinorodne Srbije na svetskoj vinskoj mapi, a sve to treba da se realizuje kroz set strateških mera koje se unapređenje postojeceg sistema apelacije i prepoznatljivosti geografske oznake, unapređenje procesa ukrupnjavanja zemljišta − pokretanje postupka komasacije kako bi se ukrupnile površine i stvorili uslovi za podizanje novih zasada vinove loze, unapređenje postojećeg sistema podsticaja, uređenje tržišta uvoza grožđa i vina, prilagođavanje regulatornog sistema standardima EU i rasterećenje administrativnih zahteva, postavljanje marketinga srpskih vina, razvoj vinskog turističkog proizvoda (u planu je mapiranje proizvođača vina, izrada signalizacije i izgradnja pristupnih puteva – stvaranje osnovnih uslova za razvoj vinskog turizma), organizacija kvalitetnog sistema upravljanja, prilagođavanje uloge instituta i fakulteta stvarnim potrebama sa snažnijim naglaskom na razvoj i istraživanje posebno u delu autohtonih sorti i teroara, obezbeđenje kvalitetnijeg sistema edukacije vinara i vinogradara kao i niz drugih mera koje će omogućiti da sektor vinarstva i vinogradarstva u Srbiji izraste u jednu ozbiljnu privrednu granu.

Kako ocenjujete dosadašnje rezultate?

U proteklom periodu urađeno je mnogo toga, iako se o tome malo zna. Kao i sve ostale, pandemija nas je značajno usporila, ali nismo se dali i sve vreme smo naporno radili: oformljena je kancelarija, urađen je sajt, pokrenute su društvene mreže, uspostavili smo saradnju sa naučno-obrazovnim ustanovama, štampanim i elektronskim medijima kao i sa različitim organizacijama poput USAID-a, oformili smo stručni tim sačinjen od profesora univerziteta, novinara i ostalih vinskih stručnjaka u Srbiji. Želja nam je da povežemo sve relevantne faktore i ljude iz struke. Uz pomoć Ministarstva finansija i Ministarstva poljoprivrede urađena je Strategija razvoja vinarstva i vinogradarstva Srbije. Uz niz tehničkih problema ovaj dokument je završen i trenutno se nalazi u normativi MPŠV, pa očekujemo da nova vlada ubrzo nakon formiranja usvoji ovaj dokument koji će biti polazna osnova, odnosno temelj razvoja vinarstva i vinogradarstva u Srbiji. Tokom perioda pandemije, između ostalog, urađena je analiza stanja sektora vinarstva i vinogradarstva sa posledicama pandemije, na osnovu čega je napravljen predlog mera pomoći vinarima i vinogradarima koji je poslat na adrese predsednika, premijera, ministra poljoprivrede, finansija i privrede. Sa Ministarstvom poljoprivrede aktivno smo radili na donošenju novih pravilnika za podsticaje za investicije u sektoru proizvodnje vina kao i za investicije u podizanje novih zasada vinove loze. Kao rezultat toga Ministarstvo poljoprivrede je objavilo dva javna poziva za podnošenje zahteva za podsticaje koji su bili stimulativniji nego ikada dosada, prvi put će država davati 60% od vrednosti investicije unapred po predračunima i projektima. Takođe smo započeli realizaciju četiri naučno-istraživačka i razvojna projekta koji treba da doprinesu razvoju brenda srpskih vina i popularizaciji i brendiranju naše autohtone sorte prokupac. Uspostavili smo saradnju sa Kineskom ambasadom i organizovali promociju i degustaciju srpskih vina za tim iz Kineske ambasade na čelu sa njihovim ekonomskim predstavnikom, sa ciljem obezbeđenja izvoza srpskih vina za Kinu.

Šta su neke zajedničke karakteristike po pitanju stila srpskih vina?

Srpska vina su u proteklih deset godina značajno napredovala, o čemu svedoče i brojne medalje na prestižnim međunarodnim vinskim takmičenjima. Najbitnije je da su podignuti vinogradi i donekle je stvorena sirovinska baza, a to je bio osnovni preduslov da srpsko vinarstvo počne da dobija svoje prave obrise. Srbija je u poslednjih desetak godina iznedrila nekoliko izuzetnih enologa koji su u potpunosti ispratili svetske trendove i razvili različite stilove vina sa srpskim grožđem. Danas u Srbiji možete popiti fantastična domaća vina najrazličitijih stilova od svežih, hraskavih, mladih belih vina voćnog karaktera, preko voćnih, opojnih crvenih prokupaca i pinoa do veoma eskstraktivnih crvenih, snažnih merloa i kabernea. Takođe, u poslednjih deset godina Srbija je iznedrila nekoliko fenomenalnih penušavaca proizvedenih tradicionalnim postupkom proizvodnje, a ne treba zaboraviti ni vinske bisere poput bermeta i sličnih likerskih vina… Razvijeni su različiti stilovi, tehnološke barijere nisu nepoznanice i u skladu su sa razvijenim vinskim zemljama, a sve to danas u Srbiji možete naći od srpskog grožđa, što zaista daje poseban pečat domaćim vinima bez obzira na to da li su proizvedena od lokalnih (autohtonih) ili poznatih internacionalnih sorti.

Šta su trenutni aduti srpskog vinarstva ako govorimo o pozicioniranju na globalnom tržištu?

Imam utisak da je vinski svet pomalo zasićen vinima iz poznatih vinskih zemalja i da na globalnom nivou, a posebno na razvijenim vinskim tržištima polako kreće potraga za nekim novim vinima iz nepoznatih, da ne kažem egzotičnih vinskih zemalja. Upravo tu vidim našu šansu, a kvalitet je nesporan. Naši glavni aduti su odličan geografski položaj, fantastična klima i uslovi za uzgoj vinove loze, a ono što nas posebno krasi velika je diverzifikacija na veoma malom prostoru i to što možemo da ponudimo mnogo različitih stilova veoma kvalitetnih vina, i od lokalnih i od internacionlanih sorti.

Kakav je po Vama potencijal naših autohtonih sorti, u smislu i kvaliteta vina i popularnosti na domaćem i globalnom tržištu?

Postojanje, gajenje i razvoj autohtonih – lokalnih sorti od ogromnog je značaja za vinarstvo jedne zemlje. Veliki broj lokalnih sorti ukazuje na bogatu vinogradarsku kulturu jednog naroda. Razvoj i popularizacija lokalnih sorti pre svega prokupca, smederevke, tamjanike, grašca, kadarke… rezultati na međunarodnim takmičenjima sa vinima od tih sorti od enormnog su značaja za srpsko vinarstvo. O potencijalu ovih sorti ne bih trošio mnogo reči, jer nema sumnje da su to sorte koje imaju ogroman i još uvek neispitan potencijal. Evo, uzmimo na primer prokupac, pogledajte samo koliko se različitih stilova i fantastičnih vina od ove sorte iznedrilo u poslednjih pet godina, a mi još uvek nismo ni zagrebali po njenom potencijalu, tek nas očekuje rad na klonskoj selekciji, agrotehnici i ampelotehnici u vinogradu, na senzorici, zatim na ispitivanju njegovog enološkog potencijala… Razvoj i promovisanje naših autohtonih sorti je u stvari najveći adut za predstavljanje vinorodne Srbije ne samo u okruženju, nego i u svetu, gde možemo ponuditi nešto novo, ali jako kvalitetno. Nedavno sam čuo veoma interesantan komentar jednog nemačkog stručnjaka koji je rekao da u svetu postoji potreba za vinima laganijeg tela i da svetsko tržište traga za vinima koja mogu biti ravnopravna alternativa pino noaru, a da je prokupac upravo jedno takvo vino.

U čemu smo iza, a u čemu smo ispred zemalja u regionu?

Još uvek zaostajemo u vinogradarstvu i površinama pod vinogradima, kao i u promociji i jačanju nacionalnog brenda srpskih vina, a hrabro ću reći da smo u kvalitetu vina čak i prevazišli zemlje regiona, o čemu svedoče i brojne medalje koje su srpska vina osvojila na prestižnim međunarodnim takmičenjima u proteklih nekoliko godina.