Masterclass posvećen sorti rebula, održan u vili Vipolže u Dobrovu u Goriškim brdima, bio je uvod u celodnevno razotkrivanje ove autohtone sorte slovenačke vinske regije Brda. Manifestacija Brda – dom rebule okupila je brojne vinske profesionalce iz raznih krajeva sveta i pokazala da nije slučajno što sorta rebula beleži sve veću popularnost i izvan granica Slovenije, a stručna predavanja i degustacije vrhunskih vina bile su začinjene i nekim od najboljih izdanja slovenačke gastronomije.

Denis Rusjan, vanredni profesor na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani dao je svoje viđenje teroara Brda, s posebnim akcentom na sprovođenje i negovanje tradicije održive proizvodnje vina od vinograda do podruma, a onda je Stefano Cosma, vinski pisac, bacio svetlo na istorijski razvoj proizvodnje vina od rebule, ujedno predstavivši i status koji je rebula iz Brda uživala u Carskoj vinskoj klasifikaciji iz 1785. godine. Nakon ova dva predavanja usledila je degustacija vina od rebule, koju je vodila Caroline Gilbi, uz asistenciju jednog od vodećih slovenačkih vinskih stručnjaka Gašpera Čarmana. Vina su bila podeljena u tri grupe – vina klasičnog stila, odležala i macerirana. Uz učešće vinara čija su vina analizirana (Marjan Simčič, Edi Simčič, Dolfo, Ferdinand Wines, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Moro, Medot and Erzetič, Kristian Keber, Jermann i Gradisciutta), moderatori su razmtrali stilove vina, s posebnim osvrtom na potencijal rebule na velikim i razvijenim inostranim  tržištima. Ukratko, vina klasičnog stila ocenjena su kao „vina koja donose radost, po fer ceni”, dok su odležale rebule ocenjene kao „velika vina za velike čaše”. Šanse za proboj maceriranih, orange rebula  ocenjene su kao značajne, s obzirom na kvalitet i kompleksnost, ali i rastuću popularnost ovog segmenta, a posebno s obzirom na njihovu sve veću dominaciju na vinskim kartama slow food i onih klasičnih prestižnih svetskih restorana.

Gašper Čarmen osvrnuo se i na raznolikost mikrolokacija u Brdima, kao i na specifično zemljište – opoku, kao dva najveća aduta ove regije. Uz sve ovo, trebalo bi imati na umu i ekstremno vinarstvo i kreativnost u podrumu kojima je većina vinara u Brdima gotovo fanatično posvećena. Kako je neko od gostiju na radionici prokomentarisao – reč je o inteligentnim vinima koja proizvode inteligentni vinari od jedne inteligentne sorte.

Po završetku ove nesvakidašnje vinske radionice usledio je lagani ručak koji je pripremio Tomaž Kavčič, jedan od najpoznatijih slovenačkih kuvara, a onda i još jedna, ovog puta u salonskom formatu, degustacija najboljih vina od rebule iz Brda.

U popodnevnim časovima u dvorcu Dobrovo organizovan je vinski aperitiv sa vinima od rebule iz berbe 2020 – svojevsni rebula en primeur uz kulinarska dela Uroša Fakuča, kuvara i vlasnika uglednog restorana DAM, dok se završna scena ove velike vinske predstave odigrala na  imanju porodice Klinec u Plešivu. U glavnoj ulozi bila je ponovo rebula, ovog puta u posebno odabranim bocama velikih formata sa vinima iz starih berbi. Domaćin ove čarobne vinske noći bio je vrhunski lokalni kuvar Uroš Klinec. Zahvaljujući i njemu, ali i velikim vinima i prisutnim vinarima iz Brda možda smo po prvi put, tek tada, dobili pravi odgovor na pitanje šta se krije iza rebule, a to izgleda nisu ni opoka, ni rebulina mineralnost, ni Brda, već retko viđen sklad između jednog regiona, jedne sorte i ljudi.