Nikada nećemo saznati šta bi rekao grof Vronski kada bi čuo da je jedno penušavo vino u Srbiji nazvano po njemu, ali smo saznali da u Rubinu proizvode penušavce tradicionalnom šampanj metodom, koji po kvalitetu ne zaostaju za nekima iza kojih stoje mnogo zvučnije vinske kuće

Ruski pukovnik Nikolaj Nikolajevič Rajevski (alijas grof Vronski iz romana Ana Karenjina) poginuo je oslobađajući Srbiju od Turaka. Navodno je, za života, izrazio želju da njegovi posmrtni ostaci otputuju u Rusiju, a da mu srce ostane u Srbji. U slavu ovog velikog junaka i ljubavi koju je gajio prema Ani Karenjinoj u istoimenom romanu, u Rubinu su odlučili da svojim posebnim vinima, kreiranim za svečane i uzvišene prilike, daju upravo ime Vronsky.

Ovako lepo ime zasluživalo je i najbolji kvalitet vina, pa su u Rubinu te 2010. godine odlučili da svoja penušava vina proizvode najkvalitetnijom, tradicionalnom šampanj metodom. Ovaj sistem, prilično kompleksan, dugotrajan i skup, podrazumeva odležavanja vina na talogu i sekundarnu fermentaciju u boci, čime se dobija na kompleksnosti vina i boljoj integraciji sekundarnih aroma.

U Rubinu grožđe za svoje penušavce beru pre nego što postigne svoju punu tehnološku zrelost (kako bi sačuvalo dovoljno svežine, vrlo važne za penušava vina) i presuju ga vrlo nežno. Beli Vronsky proizvodi se od šardonea iz vinograda u Lučini, a Vronsky Rose od pino noara iz vinograda u Bačini.

Sekundarna fermentacija odvija se u strogo kontrolisanim temperaturnim uslovima  (t < 15ºC) i traje od tri do pet meseci, a nakon toga vina odležavaju na talogu kvaščevih ćelija najmanje pet godina. Procesi riddling i disgorging (okretanje boca i vađenje zamrznutog taloga i dodavanje liqueur d’expedition) su automatizovani, a specijalni metalni kavezi žiropalete ovaj proces obave za svega 10 dana. Receptura ekspedicionog likera, odnosno dosaža, kojim se podešava finalna slast penušavaca, tajna je svake kuće. Osim koncentrovane šire, u njegov sastav ulazi još nekoliko sastojaka; jedan od njih je i arhivski vinjak, čime je ova kuća i u penušava vina utisnula deo svoje bogate istorije.

Poslednja faza na ovom putovanju prepunom simbolike jeste odležavanje penušavaca u podrumu još tri meseca. A kad već dođu na tržište, Vronsky penušavci pokazuju da je Rubin i te kako sposoban i za ona velika vinska dela i da nikako nije zalutao u prvu srpsku vinsku ligu.

 

Vronsky belo (brut)

Svetložute boje, finih, sitnih mehurića. Na mirisu su izražene arome belog voća i citrusa, koje su protkane notama orašastih plodova. Na ukusu vrlo postojano i sveže, sa dosta mineralnosti. U početku odaje impresiju laganog, ali u naknadnom ukusu je puno vino kremaste teksture.

Temperatura serviranja: od 8 do 10 stepeni C.

Slaganje sa hranom: i kao aperitiv i kao dižestiv, ali i uz grilovano povrće, tradicionalna domaća predjela, obrok salate, paste sa belim sosovima.

 

Vronsky rose (brut)

Svetle pink boje, delikatnih i postojanih mehurića. Intenzivne note crvenog voća, prožete mineralnim i tonovima orašastih plodova, čine miris ovog vina vrlo kompleksnim. Postojanog ukusa, sa obiljem svežih kiselina i vrlo čvrste strukture za jedan rose.

Temperatura serviranja: od 8 do 10 stepeni C.

Slaganje sa hranom: i kao aperitiv i kao dižestiv, ali i uz obrok salate, tradicionalna domaća predjela, polumasne sireve, paste sa crvenim sosovima, prženu ribu i

specijalitete sa roštilja.