Zuccardi, HESS, Kendall-Jackson, Kanonkop, Simonsig, Klein Constantia, Yarra Yering, Torbreck, Montes, Chateau Musar, Ridge Vineyards i druga velika vinska imena iz Novog sveta prisutna su i na srpskom tržištu, i to zahvaljujući kompaniji Amarone DOO, koja se bavi uvozom vrhunskih vina iz egzotičnih regiona u Srbiju. Tokom kratkog razgovora za magazin Wine Style, vlasnik i inicijator ovog ambicioznog projekta Hurol Džandan otkrio nam je pozadinu svog plemenitog vinskog pohoda.

 Vinski avanturizam

Ponekad se pitam da li se bavim vinskim biznisom ili logistikom? Ne možete da zamislite sa kakvim se teškoćama suočavamo. Na primer, uzmite Zuccardi. Planirali smo da uvozimo vina od njihovog zastupnika u Velikoj Britaniji, međutim, bilo je mnogo komplikacija što se carinskog i logističkog dela tiče. Bilo je problema sa akcizama. Kompanija koja se bavi transportom mora da ima broj garancije kretanja, inače osiguranje ne pokriva teret. Nismo uspeli da pronađemo kompaniju koja ga ima, pa smo odlučili da otkažemo porudžbinu i kupimo direktno od vinarije. Ovim je izgubljeno oko mesec dana našeg vremena. U svakom slučaju, vina smo naručili iz vinarije, ali je logistički deo još teži nego u Velikoj Britaniji. Postoje samo dva načina na koja možete da donesete vina iz Mendoze – iz hiljadu kilometara udaljene luke Buenos Ajres ili iz čileanske luke udaljene četiri stotine kilometara. Odabrali smo opciju Čile. U međuvremenu, zbog poteškoća sa COVID-om, ponude za prevoz jedne palete vina od Mendoze do Beograda dostigle su čak oko 4.500 američkih dolara, jer je u to vreme vazdušni prevoz bio jedina opcija. U svakom slučaju, pronašli smo kompaniju za transport koja će dostavljati vina okeanskim putem, a zatim i kopnenim putem po razumnoj ceni, ali na putu dovde dogodila se mala nezgoda u njihovom konsolidovanom skladištu i polovina pošiljke je oštećena (oko 45 kutija vina je slomljeno). Zato smo morali ponovo da platimo i naručimo nova vina, što nam je prouzrokovalo novo kašnjenje od mesec dana. Dakle, ove stvari mogu da se dogode prilikom kupovine vina iz dalekih krajeva. Trenutno je zima na južnoj hemisferi, a u Argentini sneg. Zato smo kupili dodatni poklopac za paletu koji obmotava vina, kako bismo ih zaštitili od niskih i visokih temperatura, jer kad vina dospeju u Evropu, ovde je još uvek leto. Ukratko, definitivno nije ista priča kao kada se radi o naručivanju vina iz Francuske, Italije i nekih drugih obližnjih zemalja.

Finansijski ekspert vinskog srca

Dozvolite mi da objasnim kako je cela ova stvar sa vinom počela. Po profesiji sam finansijski menadžer i trenutno radim kao finansijski direktor u jednoj multinacionalnoj građevinskoj kompaniji. Zbog prirode posla, u poslednjih dvadeset godina živeo sam u pet različitih zemalja, a imao sam i priliku da putujem u mnoge zemlje u kojima sam okusio razne vrste hrane i vina iz celog sveta. Tokom sveg ovog vremena, vino je evoluiralo od „lepog laganog pića” do „sofisticiranog pića koje ima svoju filozofiju, a koja utiče na životni stil osobe”. Što sam se više bavio vinom, moje oduševljenje je eksponencijalno raslo. Pohađao sam vinske kurseve, pridružio se sajmovima, događajima, pohađao master klas kurseve i dobio WSET sertifikate. Vino stvara beskrajnu želju za učenjem, zbog neograničenih izvora informacija. Mnogo godina uživao sam u vinu kao entuzijasta, ali sam oduvek sanjao da imam posao u vezi sa vinom. Posećivao sam vinarije, ostvario mnoge kontakte, sretao se sa ljudima iz vinskog biznisa i tada je sve ukazivalo na to da treba da se okrenem tom poslu. Tada nisam bio svestan toga, ali prikupljanje vizitkarti je korisna navika (smeh).

Vinsko buđenje

Naravno, san svih ljubitelja vina je da jednog dana imaju svoj vinograd, ali to mi je u ovom trenutku veoma daleko, jer je potrebno maksimalno angažovanje. Vinarija ne može da se vodi kao da je hobi ili kao honorarni posao npr. uvoz, koji ja trenutno radim u kompaniji Amarone DOO. Uvoz/izvoz su uvek bili deo mog posla, budući da sam finansijski menadžer više od dvadeset godina. Već znam kako da se bavim carinom, logistikom i slično, pa sam mislio, pošto se time već svakako bavim, zašto ne bih pokrenuo posao uvoza vina. Pre otprilike četiri-pet godina otkrio sam jednu uglednu gradsku vinoteku. Bio sam impresioniran njihovom ponudom i odmah sam primetio da postoji prilično ograničen izbor vina iz Novog sveta i manje poznatih regiona. U Srbiji na tržištu uglavnom dominiraju francuska i italijanska vina i zato sam odlučio da započnem uvoz vina iz nekih egzotičnih, u Srbiji manje poznatih i zastupljenih regiona. Pregledao sam kolekciju vizitkarti, obavio nekoliko telefonskih poziva, dogovorio neke stvari i započeo posao pre skoro četiri godine. U početku smo imali samo nekoliko etiketa od dva-tri proizvođača, a sada više od 60 etiketa, od 17 različitih proizvođača.

O vinskim izborima

Pre svega, ne zanimaju nas jeftina vina (entry-level wines). Naš izbor su ili druga/treća ili top-kategorija, što su u stvari vina „premijum” kategorije. Dakle, ovo je prvi kriterijum na osnovu kojeg pravimo izbor vina. Na drugom mestu, trudimo se da se fokusiramo na terroir i na specifične karakteristike određenih sorti grožđa. Zato uvozimo malbec iz Argentine, carmenere iz Čilea, chenin blanc ili pinotage iz Južne Afrike, shiraz iz Australije, zinfandel iz Kalifornije… Izbori, međutim, variraju. Na primer, jedan od mojih konsultanata za vino, koji trenutno studira za titulu Master of wine, preporučio mi je jedan od najboljih argentinskih malbeca i rekao: „Kupi, nećeš se pokajati.“ Vino Altos Las Hormigas koje proizvodi poznati Alberto Antonini, dugogodišnji senior vinar za vinarije Antinori i Freskobaldi iz Toskane, bio je izbor mog konsultanta. Počeo sam da uvozim Altos, a da ga nisam ni probao, da bih kasnije shvatio da nisam pogrešio u vezi sa ovom odlukom. U izdanju magazina Decanter iz maja 2020. godine, Altos 2014 Gualtallari izabran je za malbec broj 1 iz Argentine sa 97 poena. Gualtallari iz 2014. godine uvezao sam pre dve godine i još uvek ga prodajemo na srpskom tržištu. Zapravo su nam ostale samo dve kutije, a nova berba (2018) uskoro stiže. Dakle, ponekad su to izbori mojih konsultanata, a ponekad je to moj lični izbor.

Vinska budućnost je svetla i raznolika

Kada naručite čašu kaberne sovinjona u bilo kom delu sveta, bez obzira na etiketu i poreklo, znate manje-više šta možete da očekujete. Međutim, kada na karti vina vidite naziv „Prokupac“, naručite ga zbog želje da doživite jedno potpuno novo, uzbudljivo iskustvo. Autentičan je samo za Srbiju i ne gaji se nigde drugde u svetu. Iskreno verujem da svet treba da pije srpska, hrvatska ili makedonska vina, koliko i srpski ljubitelji vina treba da piju vina iz neotkrivenih krajeva. Raznolikost će im pomoći da razviju svoje nepce. Ako pijete Opus one svaki dan, s vremenom će vam postati dosadno. Zato će konzumiranje vina iz različitih regiona i od različitih sorti uvek održavati celokupno iskustvo svežim i uzbudljivim. Cilj nam je da ta, neka nova vina unesemo u Srbiju. Verujem da stalna potraga za novim iskustvima otvara prostor za organska vina, orange wine, veganska ili ona od manje poznatih sorti.

Srpska vina

Proizvođači u Srbiji danas stvaraju veoma dobra vina, ali problem je u tržišnim uslovima. Za svest o brendu, društveni mediji u današnjem svetu pozitivno doprinose, ali to nije dovoljno. Lanac snabdevanja i marketing treba da se razvijaju paralelno. Jednostavno, nema smisla trošiti napore na tržište, ako ne možete da dođete do krajnjih kupaca. Na primer, jednom prilikom sam preporučio srpska vina grupi ljubitelja vina koji organizuju kulinarske događaje u Los Anđelesu, ali nisu znali gde mogu da ih nabave. Kad god naručim srpsko vino, opredeljujem se za lokalne sorte. Možda vinari ne mogu da proizvedu najbolji svetski šardone ili kaberne sovinjon, ali ništa ne može da ih spreči da proizvedu najbolju tamjaniku ili prokupac! Primetio sam da su iz dana u dan sve bliže cilju. Već su postigli vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni, osvojivši mnogo medalja i nagrada.