Vinska loza dostojna kraljeva

Kada se u Srbiji spomene prokupac, verovatno se prvo pomisli na Župu, a kada se  Župi i prokupcu pridoda višegodišnja porodična proizvodnja oličena u bratskoj vezi, dileme je još manje – reč je o vinariji Podrum Braća Rajković, familiji iz župske kotline podno Kopaonika, koja vekovima proizvodi vino, uprskos svim nedaćama karakterističnim za naše prostore. Ni ratovi, ni krize, ni ostale poteškoće nisu odvratile porodicu Rajković od vinograda, tj. od „gidže“, kako u Župi nazivaju čokote vinove loze

Početkom dvehiljaditih, braća Dragomir i Miodrag Rajković uzdigli su dugogodišnju porodičnu tradiciju proizvodnje vina na viši nivo – ovog puta pod sopstvenom etiketom. Njihova najveća inspiracija bila je pohvalnica kralja Aleksandra I Karađorđevića iz 1933. godine, dodeljena njihovom dedi Milošu za vino. I to ne za bilo koje, već za ono od župske kraljevske gidže – prokupca. Mada ga sami Župljani uglavnom nisu zvali tako, za njih je to oduvek bio rskavac, što je lokalni naziv za sortu grožđa koja, zbog svoje tvrde pokožice, pod zubima „rska“. U čast te velike uspomene,  porodica Rajković svoje vino od ove srpske autohtone sorte nazvala je Prince. U njihovoj izvedbi, prokupac je snažno, zaokruženo vino zrelih tanina, prijatne završnice, sa notama dima, marmelade od šljiva i vanile. Ukratko, vino dostojno kraljeva. A kakav bi to kralj bio bez svoje kraljice…

Župska kraljica, Sofia tamjanika, elegantna, voćna, mirisna, punog ukusa sa mineralnim tonovima, savršena je pratilja rskavcu, čineći tako sa njim kraljevski par srpskih vina. Da je porodica Rajković uvidela da sama tradicija nije dovoljna da bi neko vino bilo dobro, govori podatak da je Vladimir, sin Miloša Rajkovića, po povratku sa studija vinogradarstva u Novom Sadu zasadio prvi platnažni vinograd u Župi. Do tada su se vinogradi u Župi gajili tradicionalno, kao vekovina unazad, dok od 1962. godine, zahvaljujući upravo Vladimiru Rajkoviću, u Župi niče prvi moderan vinograd, a koji i posle 60 godina donosi grožđe vrhunskog kvaliteta i to sorte pinot noir, a od kojeg nastaje vino Dina. Iako verni tradiciji, braća Dragomir i Miodrag Rajković, vođeni idejom da sva vina moraju da potiču od grožđa iz sopstvenih vinograda, sade vinograde i drugih internacionalnih sorti, te pored najstarije plantaže pinot noira u Srbiji, danas u njihovim vinogradima mogu da se nađu i merlot, cabertnet sauvignon, cabertnet franc, shiraz, malbec, traminac, viognier, ali i crna tamjanika i morava.

I onda ponovo sledi dašak tradicije, a u čast osamdesetogodišnjice od pohvalnice kralja Aleksandra I Karađorđevića, Rajkovići proizvode premijum vino pod brendom „33“. Crvena „33“ je kupaža internacionalnih sorti i rskavca, vrhunsko vino u kojem se ogleda spoj župskog podneblja i modernih pristupa enologiji. To je vino neverovatne snage, jake ali zaokružene taninske strukture, punog ukusa sa naglašenim notama crnih ribizli, kupine, zrna kafe, hrastovog drveta i minerala.

Ohrabreni uspehom crvene „33”, Rajkovići odlučuju da kreiraju i belu verziju, pa tako nastaje bela „33“, barikirana tamjanika; nešto novo i posve neobično za ovdašnje prilike, belo vino koje treba služiti tek blago rashlađeno i to uz obavezno dekantiranje, jer tek tada do punog izražaja dolaze sve cvetne arome tamjanike, prožete mirisom zelene trave, zove, kajsije i kore drveta.

U vinima vinarije Podrum Braća Rajković može da se uživa i bez ikakvog predznanja o njima, o regiji iz koje dolaze ili o vinima uopšte, ali da bi se stekao pravi utisak o nameri i viziji vinara, najbolje je posetiti Župu, kotlinu sa verovatno najviše sunčanih sati na kontinentalnom Balkanu. Iz vinograda vinarije Podrum Braća Rajković pruža se pogled na idilične predele i gore pomenuti Kopaonik, koji leti donosi hladne noći koje čuvaju vinsku kiselinu u grožđu tokom toplih letnjih dana, pa mu omogućavaju da dobro sazri i da iskaže svoj pun potencijal. Zato su Rajkovići uredili malu degustacionu salu u okviru svoje vinarije, u kojoj na najbolji način može da se uživa u blagodetima prirode i rezultatima veštog rada vrednih ljudi i, naravno, da se čuje priča o ovim, velikim srpskim vinima.